S obzirom na to da lubenica predstavlja pravi rudnik nutrijenata, idealna je za lučenje otrova i čišćenje organizma. Jedite su samostalno, u voćnim salatama, koktelima i raznim pićima.
O ukusima se, znamo, ne raspravlja pa tako dok jedni više vole žutu, drugi glasno i legitimno navijaju za zelenu. No, pri susretu sjevera i juga nerijetko se postavlja pitanje o čemu je riječ, jer u Dalmaciji se lubenica uglavnom naziva dinjom, a žuta je srodnica iz nekog razloga zaslužila još niz imena – dina, melon, pekun, pipun, pepun…
Sočno osvježenje predstavlja izvor zdravlja
Iako pripadaju redu krastavaca, lubenica i dinja, te daleke srodnice, općenito se smatraju voćem bez kojega je ljeto gotovo nezamislivo. Osim što hlade, osvježavaju i hrane, obje sadrže niz korisnih sastojaka što povoljno utječu na probavu, jetru, srce, krvotok i bubrege. Jasno, o tome ne razmišljamo u djetinjstvu kad se prvo zaljubimo u onu veću i slađu zavodnicu, zbog koje nemilosrdno tjeramo očeve da kupe najteži primjerak što na kuckanje prstom najbolje odzvanja i koju tek uz najveće muke roditelji uspijevaju donijeti do kuće te ugurati u hladnjak.
Način na koji se samo jedna kriška te crveno-zelene ljepotice cijedi niz bradu i lijepi prste malotko nema upisan na stranici intimnog životnog spomenara. No, gotovo je čudesno da biljka koju čini više od 90 posto vode može napraviti takav nered. Srećom, u njoj se uživa ljeti, pa je nakon te poslastice kupanje u moru, rijeci ili jezeru gotovo ritualno.
Lubenica je pustinjska, tropska biljka podrijetlom iz središnje Afrike, odakle se preko Bliskog istoka proširila u Indiju, Kinu i Europu, gdje je pak najrasprostranjenija u Makedoniji i Grčkoj. U nas se najviše proizvodi u dolini Neretve i Slavoniji, a broj hektara pokrivenih tom jednogodišnjom bundevom svake godine raste.
Niskokalorična namirnica uz vodu i šećer sadrži vitamin A, vitamine B1 i B2, vitamin C, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo te cink, a svježinu duguje jabučnoj i limunskoj kiselini. Zbog svega nabrojenog idealna je za lučenje otrova i čišćenje organizma, a osim samostalno jede se u voćnim salatama, koktelima i raznim pićima.
Lubenica sa slatkim vrhnjem
- četiri kriške lubenice
- jedna žlica meda
- jedna žlica limunovog soka
- jedna žlica mljevenih oraha ili badema
- 250 ml slatkog vrhnja
1. Lubenicu očistite od koštica i narežite na kockice.
2. Umutite slatko vrhnje pa dodajte med i limunov sok te pospite mljevenim orasima ili bademima.
3. Stavite preko komadića lubenice i poslužite ohlađeno.
Šarena lubenica
- lubenica (oko četiri kilograma)
- dvije jabuke
- dvije breskve
- 200 g bijelog grožđa
- 200 g ribizla ili borovnica
- jedan vanilin šećer
- pola šalice oraha
- limunov sok
- nekoliko listova metvice
1. Lubenicu operite i odrežite joj donji dio da bude stabilna. Prerežite je malo iznad polovice, a rubove nazubite. Iz oba dijela izvadite meso pa očistite koštice i narežite na kockice, čuvajući sok koji ispušta.
2. Ostalo voće operite, prosušite i veće komade narežite.
3. Soku od lubenice primiješajte limunov sok, zasladite i umiješajte u voće.
4. Sve sastojke stavite u izdubljenu koru i ukrasite narezanim listićima metvice. Poslužite ohlađeno.
Autorica teksta: Nevenka Sablić
