Bogat i kaloričan, maslac je zamalo postao namirnica non grata. Srećom, svakim danom znanost pobija predrasude. Masne kiseline u maslacu, iako zasićene, izvrsne su za zdravlje. Odličan je izvor energije, smanjuje LDL-kolesterol, a poželjnom namirnicom čini ga i bogatstvo vitaminima topivim u mastima A, D, E i K te lecitinom, kromom, bakrom, jodom i selenom.
Bez maslaca ništa od slasti…
Maslac se na temperaturi tijela naprosto topi na jeziku i svaki zalogaj čini punijim i ukusnijim. Francuski kuhari to odavno znaju, ništa bez grumena maslaca. Uza sav respekt prema kolesterolu.
Sastav maslaca opće je poznat: sadrži oko 80 posto masnoća, oko 18 posto vode i dva posto krute tvari, koja zagrijavanjem maslaca na previsokoj temperaturi gori, što maslac ne čini najpogodnijom masnoćom za prženje. Masnoća maslaca sadrži više od 500 masnih kiselina, uglavnom zasićenih, i četiristotinjak hlapljivih komponenti, koje zapravo definiraju okus maslaca.
Povijest namirnice seže čak do 4.500 godina prije Krista, u doba Sumerana, o čemu svjedoče ostaci maslaca na pronađenim posudama, a u njemu su uživali i Kelti i Vikinzi, uglavnom stanovnici sjeverne Europe i hladnijih podneblja. Stari Rimljani i stanovnici mediteranskoga bazena dugo su prema njemu bili sumnjičavi, baš kao i neki sjevernoeuropski gastrosnobovi. O tome svjedoči recimo i de Tailleventova kuharica Le Viandier iz 1450, koja samo u dva posto recepata spominje maslac (glavna je masnoća svinjska mast), ali sa širenjem reformacije uporaba maslaca naveliko se proširila.
Maslac i indulgencija
Da je 1517. papa Lav X. uveo praksu podjele oprosta za novac, što je omogućilo i izgradnju Bazilike Sv. Petra u Rimu, poznato je, ali možda je manje poznato da se jedan toranj katedrale u Rouenu, gdje je među ostalima pokopan i Rikard Lavljeg Srca, sagrađen 1506. baš zahvaljujući indulgenciji. Nazvan je “Maslačnim tornjem”.
Kako je sjedište Katoličke crkve bilo u Rimu, gdje se daleko više konzumiralo maslinovo ulje, i gdje je bio izrazito aktivan lobi proizvođača i prodavača maslinova ulja, crkveni su oci proglasili grijehom konzumaciju maslaca u doba korizme, a maslac grešnom namirnicom. Spretni rimski trgovci pohitali bi tada put sjevera i, kako piše Martin Luther u “An den christlichen Adel deutscher Nation”, nudili su nama sjevernjacima najlošije ulje kojim oni u Rimu ni cipele ne bi namazali. Da bismo slobodno jeli ono što je naša tradicija, tu slobodu smo od crkve morali kupovati, a maslac je proglašen većim grijehom od blasfemije i laži. Bogati stanovnici Rouena ipak se nisu željeli odreći konzumacije maslaca u doba korizme i, da bi to nesmetano mogli, kupovali su od crkve oprost. Upravo se tim novcem izgradio drugi toranj crkve u Rouenu, koji je nazvan “Maslačnim tornjem”. Očigledno su jako uživali u maslacu!
Da je ljubav prema maslacu jedan od uzroka pojave protestantizma, bio bi preuzetan zaključak, ali činjenica je da su upravo zemlje gdje se konzumirao maslac prigrlile protestantizam i kao jedan od načina spašavanja vlastitih budžeta i vlastitoga gospodarstva od silnih nameta i zabrana iz Rima.
Torta od oraha
- 140 g šećera
- 6 jaja
- 140 g mljevenih oraha
- Jedna žlica ruma
- 40 g mrvica
- maslac za kuhanje
Krema:
- 100 g maslaca za kuhanje
- 50 g šećera u prahu
- 70 g mljevenih oraha
- 3 žlice kuhane kave
Dekoracija: polovice oraha
1. Miješajte šećer sa žumanjcima. Kad se zapjeni, dodajte orahe, rum, mrvice i snijeg od bjelanjaka.
2. Lim namažite maslacem za kuhanje i pospite mrvicama.
3. Stavite u vruću pećnicu i odmah smanjite vatru. Pecite 45 minuta. Dok se tijesto hladi, pripremite kremu.
4. Za pripremu kreme: Miješajte maslac za kuhanje i šećer. Kad se zapjeni, dodajte orahe i kavu.
5. Tortu razrežite na tri dijela, nadjenite kremom, a istom kremom tortu premažite i
izvana. Ukrasite je polovicama oraha.
Autorica teksta: Rosa Bilić
