Hrvatski med znatno se razlikuje po svom biljnom i geografskom podrijetlu, ali i po količini toksičnih tvari koje u njega skupe pčele medarice iz okoliša, potvrdila su istraživanja objavljena u znanstvenim časopisima, javlja Hina.
Domaći su istraživači analizirali 59 uzoraka meda iz Hrvatske na prisutnost 12 kemijskih elemenata i stigli do zaključka kako je koncentracija bakra, željeza, kalija, magnezija, cinka, arsena i žive zapravo različita u svima.
Med nastaje od nektara koji pčele sakupljaju u prirodi, prerađuju u svom mednom mjehuru i odlažu u saće.
Izniman okus medu daje velika količina fruktoze i glukoze, zbog kojih je u povijesti bio poznat kao jelo bogova, a mješavina najmanje 180 tvari – među kojima su brojne organske kiseline, različiti vitamini, minerali, enzimi, polenova zrnca i eterična ulja – medu daje ljekovita svojstava zbog kojih se govorilo da “diže iz mrtvih”.
U medu sjeverne Hrvatske najveću je prosječnu koncentraciju dosegao kalij, 1147,4 miligrama po jednom kilogramu meda (mg/kg), a zatim kalcij, natrij, magnezij i bakar.
Također, studij, objavljena u časopisu Journal of Food Composition and Analysis, pokazala je međusobne značajne razlike toga meda s medom južne Hrvatske, gdje ima dosta kadulje, što pokazuje da bi sadržaj minerala u uzorcima meda mogao dati naznaku zemljopisnog podrijetla meda. Kestenov med pokazao je najviše koncentracije kalija, bakra, magnezija i žive, a najniže koncentracije arsena i kadmija.
Najviše bakra, cinka, kadmija i olova pronađeno je u lipovu medu. S druge strane, bagremov med imao je najniže koncentracije željeza, kalija, magnezija i žive, a kaduljin med najniži sadržaj kalcija i natrija.
Prosječne koncentracije bakra, kalcija i olova pronađene u višecvjetnim medovima bile su mnogo više od onih u drugim europskim zemljama. Također, koncentracija kalcija nađena u lipovom, kestenovom i bagremovom medu bila je viša nego u istom medu iz drugih zemalja.
Med nastaje od nektara koji pčele sakupljaju u prirodi, prerađuju u svom mednom mjehuru i odlažu u saće. Problem je u tome što pčele time sakupljaju i teške metale, toksične po ljudsko zdravlje, koji sve više opterećuju okoliš.
Jedno ranije istraživanje, objavljeno u hrvatskom stručnom časopisu Veterinarska stanica, pokazalo je da su srednje vrijednosti olova u svim vrstama meda u Hrvatskoj znatno više od vrijednosti utvrđenih u drugim europskim zemljama, dok za kadmij i živu nije utvrđena značajnija izloženost ljubitelja meda.
Sadržaj olova pokazao je veliki raspon vrijednosti od minimalnih 17,9 mikrogama po kilogramu cvjetnog meda Varaždinske županije, do najviše vrijednosti 2099 mikrogama po kilogramu u medu lipe Koprivničko-križevačke županije.
Veliki raspon vrijednosti s osobito visokom razinom olova zabilježen je u uzorcima bagremova meda iz Krapinsko-zagorske županije, u medu od kestena iz Koprivničko-križevačke županije, te u cvjetnom medu Zagrebačke županije.
Najviše koncentracije olova u cvjetnom medu četiri županije Hrvatske dva do 23 puta su više u odnosu na prijašnja istraživanja u Hrvatskoj, ističe se u istraživanju.
Pročitajte naš intervju sa slovenskim liječnikom i pčelarom o dobrobitima pčelinjih proizvoda: Pčele vam jamče dobro zdravlje i dug život!
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predložila je prihvatljive količine glavnih toksičnih elemenata koji se mogu nakupiti kao privremeni tjedni unos: 25 mikrograma po kilogramu tjelesne mase za olovo, 15 arsena, 7 kadmija i 5 žive.
“Ne mislim da se sada treba nešto posebno zabrinjavati za zdravlje hrvatskih građana. To nikako. Pogotovo ako se uzmu u obzir prehrambene navike, ali i količine meda koje se općenito troše u prehrani”, zaključio je Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Ipak, stručnjaci upozoravaju pčelare da košnice postavljaju što dalje od cesta i željeznica, čiji je promet zacijelo izvor olova koji ulazi u okoliš.
U Hrvatskoj ima više od 12.000 pčelara s oko 650.000 pčelinjih zajednica, navodi Hina. Oni proizvedu godišnje između 6000 i 8000 tona meda koji spada u 14 različitih sorti: pitomi kesten, uljana repica, facelija, lipa, bagrem, metvica, vrijesak, primorski vrijesak, maslačak, ružmarin, kadulja, planika, agrumi i lavanda. I ta raznolikost sorti meda je odraz hrvatskog prirodnog bogatstva.
K.P.
