Svaku lozu hvali, ali plavac sadi - Ordinacija.hr
Hrana i recepti

Hrana i recepti

Svaku lozu hvali, ali plavac sadi

Riječ je o najrasprostranjenijoj, najpoznatijoj i gospodarski najvažnijoj crnoj sorti vinove loze. Dokazuje to i dingač – prvo naše vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom.

Spominju li se naša vina, plavac mali jednostavno je nezaobilazno ime. U to su se uvjerili svi koji su bili u makar površnu kontaktu s inozemnim znanstvenicima, stručnjacima, trgovcima ili običnim potrošačima. Razlog je djelomice aktualno znanstveno otkriće (potomak je američkoga zinfandela i izravno odgovoran za dokazivanje njegova hrvatskoga podrijetla), ali ponajviše prepoznatljiva kakvoća njegovih vina.

Mnoge njegove odlike razlog su i zastupljenosti u vinogradima. Naime, plavac krasi redovita i sigurna rodnost, mala osjetljivost prema bolestima i štetnicima, mali uzgojni zahtjevi i prikladnost za škrta i suha tla, što ga svrstava među sorte ponajboljih proizvodnih osobina. Tipična je južna sorta, rasprostranjen gotovo isključivo u vinogradarskoj podregiji srednje i južne Dalmacije. U sjevernoj Dalmaciji nalazimo ga tek sporadično, u okolici Primoštena i zadarskom zaleđu, dok je u Dalmatinskoj zagori nešto češći (Vrgorac). Na poluotoku Pelješcu te otocima Hvaru, Braču, Visu i Korčuli mnogi su vinogradi, poglavito na toplijim položajima, monosortni. U većoj ga mjeri nalazimo još u Kaštelima, Konavlima te makarskom primorju. Izvan Hrvatske, u proizvodnim nasadima, može se pronaći jedino u Makedoniji.

Plavac se ističe ponajprije po svojem kvalitativnom potencijalu, koji omogućuje dobivanje različitih tipova vina. Kasna je dozrijevanja, pa zahtijeva položaje vrhunskih klimatskih i edafskih karakteristika, a na takvima obično daje jaka (redovito iznad 13,5 vol % alkohola) i intenzivno obojena crna vina, zamjetne adstrigentnosti. To doprinosi činjenici da grožđe te sorte i u redovitoj berbi ima deset-30 posto prosušenih bobica, tzv. suhvica, što utječu na kakvoću i intenzitet mirisa. Aroma takvih vina može se opisati kao bogata, složena i intenzivna, a mnogi će osjetiti i pretežne mirise suhih šljiva, prezrelih kupina, trešanja te drugoga zrelog i prezrelog voća. Na okusu su izvanredno puna i bogata, moćna, vrlo postojana i s dugim završetkom.

Ta se svojstva redovito dobivaju na povišenim, prema moru i jugu-jugozapadu okrenutim položajima, koja između ostalog karakterizira i dodatna insolacija – refleksija sunčevih zraka od morske površine. Najviše ih je na poluotoku Pelješcu (Dingač, Postup) te otocima Hvaru (Ivan Dolac, Sv. Nedjelja), Braču (Bol) te Korčuli i Visu. To su ograničene površine, katkad teško pristupačne i s tehnološkoga stajališta vrlo zahtjevne – otežana je uporaba mehanizacije, proizvodnja je ekstenzivna i uz velik udio ljudskoga rada. To rezultira i visokom cijenom grožđa. No, vina s takvih položaja postižu i izvrsne cijene na tržištu. Redovito ih nalazimo u vrhunskoj kategoriji, duga su potencijala starenja te općenito pripadaju u red ponajboljih crnih vina južnih vinogorja.

Nažalost, popularnost i visoka cijena plavca malog ima i lošiju stranu – vina nerijetko imaju kratko razdoblje dozrijevanja, što ne dopušta očitovanje visokoga potencijala sorte i vrhunskog položaja. Također, u nekim je slučajevima tehnologija prerade još neprimjerena i ne prihvaćaju se suvremena tehnološka rješenja u vinifikaciji, pa ni kakvoća tih vina ne odgovara njihovoj cijeni.

Plavac mali tradicionalno se rabio i za proizvodnju prošeka, a neki naši rezultati ukazuju da je vrlo prikladan za prosušivanje. Na čuvenim položajima bilo je uspjelih pokušaja dobivanja kasnih i izbornih berbi duljim ostavljanjem grožđa na trsu, pa se može reći i da je jedna od najpogodnijih sorti za proizvodnju desertnih vina.

Vinograd plavca malog na ravnom terenu, duboku i plodnu tlu, te osobito pri intenzivnu uzgoju i visoku prinosu, rezultira mnogo nižom kakvoćom. Vina iz takvih nasada obično su srednje jaka, slabije obojena, često neskladna zbog upadljive trpkosti. No, i u takvim uzgojnim uvjetima plavac mali zahvalna je i isplativa sorta zbog drugih povoljnih proizvodnih obilježja, pa je shvatljiva izreka peljeških vinogradara “Svaku lozu hvali, ali plavac sadi”.

Autor teksta: Edi Maletić
Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo