Vitamin A s razlogom je prozvan očnim vitaminom. Poznat je i pod nazivom retinol jer je ključan za stvaranje rodopsina, vidnog pigmenta koji se nalazi u stanicama retine – mrežnice oka.
Pomoću rodopsina oči se brzo prilagođavaju izmjeni svjetla i tame što nam omogućuje noćni vid. Vitamin A također je sastavni dio suzne tekućine odnosno sluznice oka. Zapravo je nužan za zdravlje svih sluznica (npr. u usnoj šupljini, plućima, želucu, crijevima) i zdravlje kože – prve linije obrane imunološkog sustava od vanjskih utjecaja.
Antioksidans koji štiti od raka
U održavanju imuniteta vitamin A sudjeluje i tako što potiče zaštitnu ulogu bijelih krvnih stanica leukocita protiv štetnih mikroorganizama i upala. Vitamin A ujedno je snažan antioksidans koji štiti od srčanožilnih bolesti i raka.
Nužan je za normalan rast i razvoj stanica, za zdravlje kostiju i pluća te za proizvodnju spolnih hormona i plodnost. U održavanju spomenutih tjelesnih funkcija vitamin A djeluje sinergijski s mineralom cinkom.
Cink za imunitet, uravnotežen šećer i jaču potenciju
Nepravilna prehrana te određena stanja i bolesti (npr. kronični proljev, smetnje u probavljanju masnoća, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, dijabetes, celijakija, cistična fibroza, žučni kamenci, bolesti jetre) mogu uzrokovati manjak vitamina A. Simptomi manjka su takozvano noćno sljepilo; suhoća i crvenilo očiju; suha, ispucana i osjetljiva koža, kosa i nokti; sklonost infekcijama (česte prehlade i bronhitis), akne, gubitak na težini, umor, nesanica…
Za dobru opskrbu vitaminom A važna je raznovrsna i uravnotežena prehrana. Vitamin A široko je zastupljen u namirnicama, u kojima se pojavljuje u različitim oblicima.
Karotenoidi iz biljnih namirnica
Mnoge biljne namirnice sadrže prirodne pigmente karotenoide od kojih se neki u organizmu pretvaraju u aktivni oblik vitamina A (retinol) pa se nazivaju provitaminima A. U tu skupinu ubrajaju se alfa-karoten, beta-karoten i beta-kriptoksantin. Među ovim karotenoidima najveću vitaminsku aktivnost ima beta-karoten.
Bogati su izvori karotenoida/provitamina A: mrkva, špinat, kelj, blitva, raštika, brokula, matovilac, zelena salata, paprika, rajčica, mahune, šparoge, peršin, bosiljak, dinja, bundeva, tikvica, lubenica, marelica, papaja, grejp.
Vitamin A odnosno njegovi biljni provitamini topljivi su u mastima, što znači da su im masti potrebne za apsorpciju u probavnom sustavu odnosno bolje iskorištavanje u organizmu. Stoga se preporučuje pripremati povrće koje sadrži karoten uvijek s malo masnoće, primjerice s komadićem maslaca kada pirjate, ili s malo ulja kada pripremate salatu.
Ne možemo se “predozirati“ karotenoidima iz biljnih namirnica jer ih organizam po potrebi pretvara u retinol – aktivni oblik vitamina A, uvijek točno koliko je u tom trenutku potrebno. No retinol koji se nalazi samo u namirnicama životinjskog porijekla, u tijelu se pohranjuje u jetri.
Retinol iz namirnica životinjskog porijekla
Među namirnicama životinjskog porijekla najbolji su prirodni izvori vitamina A teleća jetra, punomasno mlijeko i mliječni proizvodi, žutanjak i riba, osobito ona masnija poput tune i srdele.
- Budite oprezni ako uzimate suplemente vitamina A jer prekomjeran unos takvih dodataka prehrani može imati toksične učinke, uzrokujući probavne poremećaje, promjene na koži te bolove u kostima i zglobovima.
- Vitamin A može biti u interakciji s brojnim lijekovima – razlog više da ne uzimate suplemente bez savjetovanja s liječnikom.
I.V.
Foto: Shutterstock
