Sve više ljudi poseže za umjetnim ili biljnim zaslađivačima kako bi smanjili unos šećera u svakodnevnoj prehrani. Oni obećavaju manje kalorija i stabilniji šećer u krvi, no nisu posve neutralni. Istraživanja pokazuju da mogu utjecati na metabolizam, apetit, pa čak i na zdravlje mozga.
Sve popularnije zamjene za šećer, poput aspartama, sucralose i stevije, često se biraju kao zdravija alternativa običnom šećeru jer ne sadrže kalorije i ne podižu naglo razinu glukoze u krvi. No, nova istraživanja upozoravaju da njihova redovita konzumacija može imati neočekivane posljedice na metabolizam, apetit pa čak i na zdravlje mozga.
Glukoza je primarni izvor energije za mozak. Problemi nastaju jedino kod pretjerane konzumacije šećera, koja remeti hormonalnu ravnotežu i metabolizam, objašnjava nutricionistica Marion Nestle sa Sveučilišta New York.
Najčešće korišteni zaslađivači
Aspartam
Oko 200 puta slađi od šećera. U crijevima se razgrađuje na manje jedinice, pa manje utječe na mikrobiotu, no i dalje se preporučuje umjereno korištenje.
Sucralose
Vrlo stabilan pri pečenju i kuhanju, zbog čega je popularan u industriji hrane. Ipak, neka istraživanja pokazuju da može pojačati osjećaj gladi.
Stevia
Prirodna opcija bez kalorija. Dok sirovi oblik nije odobren, rafinirani ekstrakti (poput rebaudiozida A) smatraju se sigurnima.
Monk fruit (luo han guo)
Biljni zaslađivač iznimne slatkoće. Znanstvena istraživanja o njegovim dugoročnim učincima još uvijek su ograničena.
Tagatoza
Prirodni zaslađivač koji se izdvaja jer u novijim studijama nije bio povezan s padom kognitivnih sposobnosti.
Utjecaj na mozak i kognitivne funkcije
Velika brazilska studija iz 2025. godine, u kojoj je sudjelovalo više od 12.700 odraslih, otkrila je da redovita konzumacija zaslađivača poput aspartama, saharina, acesulfama K, eritritola, sorbitola i ksilitola ubrzava pad kognitivnih sposobnosti za čak 62 %. To odgovara otprilike 1,6 godina ubrzanog starenja mozga.
Jedini zaslađivač koji nije pokazao takav negativan učinak bio je tagatoza.
Zaslađivači s malo ili bez kalorija ne djeluju tako bezopasno kao što smo mislili, osobito kod osoba mlađih od 60 godina, upozorava Claudia Kimie Suemoto, voditeljica istraživanja.
Što to znači za vas?
Umjerenost je ključ – zaslađivače ne treba konzumirati bez ograničenja.
Prirodne opcije poput stevije, monk fruita, meda ili javorovog sirupa mogu biti bolji izbor, ali i one nose nutritivne posljedice.
Posebno oprezne trebaju biti osobe s dijabetesom i mlađe od 60 godina, jer su najosjetljivije na negativne učinke dugotrajne konzumacije.
Umjetni i biljni zaslađivači mogu djelovati na metabolizam, apetit i zdravlje mozga. Dok su stevia i tagatoza zasad sigurniji izbori, stručnjaci preporučuju da se svi zaslađivači koriste umjereno i da se, kad god je moguće, vraćamo jednostavnim, prirodnim namirnicama.
A. H.
