Kurkuma je stoljećima cijenjena u tradicionalnoj medicini zbog svojih protuupalnih, antioksidativnih i antikancerogenih svojstava. No, iako može pomoći kod brojnih tegoba, nepravilna upotreba i kombinacija s određenim lijekovima može donijeti više štete nego koristi.
Kurkuma (Curcuma longa) stoljećima se koristi u tradicionalnoj medicini Dalekog istoka, a danas je predmet brojnih znanstvenih istraživanja. U narodnoj predaji i modernoj fitoterapiji često se naziva „zlatnim začinom“ – ne samo zbog svoje prepoznatljive boje, već i zbog širokog spektra ljekovitih svojstava.
Glavni aktivni sastojak kurkume je kurkumin, polifenol koji je zaslužan za njezina antivirusna, protuupalna, antioksidativna i antikancerogena svojstva. Iako se pokazala korisnom u prevenciji i terapiji mnogih bolesti, kurkuma nije bez rizika – u nekim situacijama može izazvati nuspojave ili smanjiti učinkovitost lijekova.
Povijest i tradicionalna primjena kurkume
Kurkuma potječe iz Indije, Kine i Indonezije, gdje je i danas važan dio prehrane i medicine. Tradicionalna kineska medicina koristi je već tisućama godina za poboljšanje cirkulacije, ublažavanje bolova i smirivanje upala.
U indijskoj ajurvedskoj medicini, kurkuma ima posebno mjesto u liječenju probavnih tegoba, bolesti jetre, kože i zglobova. Osim toga, često se koristi kao prirodno bojilo i konzervans u hrani. Zahvaljujući modernim istraživanjima, mnoge od tih tradicionalnih primjena danas dobivaju i znanstvenu potvrdu.
Kurkumin kao glavni adut
Brojna istraživanja potvrdila su da kurkumin:
- djeluje antioksidativno, neutralizirajući slobodne radikale koji oštećuju stanice,
- ima protuupalni učinak usporediv s nekim lijekovima, ali bez njihovih nuspojava,
- pokazuje antimikrobno i antivirusno djelovanje,
- utječe na uništavanje stanica raka i smanjenje rasta krvnih žila koje hrane tumore (iako su mnoga istraživanja još u laboratorijskoj fazi).
Međutim, nutricionisti Susan J. Hewlings i Douglas S. Kalman u znanstvenom radu iz 2017. godine ističu da kurkumin ima slabu bioraspoloživost, odnosno tijelo ga teško apsorbira i brzo eliminira. Zato se preporučuje kombinirati kurkumu s piperinom iz crnog papra i zdravim masnoćama, što višestruko povećava njezinu učinkovitost.
Kurkuma u prevenciji i liječenju bolesti
Zahvaljujući brojnim biološkim učincima, kurkuma se istražuje u kontekstu mnogih bolesti i poremećaja:
Neurodegenerativne bolesti
Neka istraživanja upućuju da kurkuma može proći krvno-moždanu barijeru i zaštititi živčane stanice, čime se potencijalno smanjuje rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te moždanog udara. Kod zdravih osoba povezuje se s boljom koncentracijom i pamćenjem.
Upalne bolesti
Kod reumatoidnog artritisa i ulceroznog kolitisa, pacijenti liječeni kurkuminom pokazali su poboljšanje bez značajnih nuspojava.
Rak
In vitro istraživanja pokazala su da kurkumin može uništavati stanice raka i smanjivati angiogenezu (stvaranje krvnih žila koje hrane tumor). Potrebna su daljnja klinička istraživanja na ljudima.
Kardiovaskularne bolesti
Kurkuma potiče bolju funkciju krvnih žila, smanjuje kolesterol i štiti od ateroskleroze. Neki stručnjaci smatraju da je u tom pogledu učinkovitija od određenih lijekova.
Dijabetes tipa 2
Potiče enzime koji povećavaju apsorpciju glukoze i može biti jednako ili čak učinkovitije sredstvo od metformina.
Mentalno zdravlje
Studije su pokazale da kurkuma može ublažiti simptome različitih oblika depresije jer potiče sintezu moždanih neurotrofnih faktora (BDNF).
Probavni sustav
Pomaže kod nadutosti, bolova u trbuhu i poremećaja crijeva, no kod osoba sa žučnim kamencima ili težim probavnim bolestima može izazvati pogoršanje simptoma.
Nuspojave i mjere opreza
Unatoč statusu sigurnog dodatka prehrani (GRAS), kurkuma može izazvati nuspojave i opasne interakcije:
- Interakcije s lijekovima – povećava rizik od krvarenja kod uzimanja antikoagulansa, može smanjiti djelovanje lijekova protiv želučane kiseline i pojačati učinak lijekova za dijabetes, što dovodi do opasne hipoglikemije.
- Probavne smetnje – kod osjetljivih osoba izaziva mučninu, proljev, nadutost ili žutu stolicu.
- Alergije – moguće su reakcije poput osipa ili otežanog disanja.
- Rizične skupine – trudnice, dojilje, mala djeca i osobe s težim gastrointestinalnim problemima trebale bi je izbjegavati bez stručnog nadzora.
Europska agencija za sigurnost hrane preporučuje dnevnu dozu od 0-3 mg kurkumina po kilogramu tjelesne težine.
Kako pravilno koristiti kurkumu?
Kurkuma se u prehranu može uključiti na razne načine, ali važno je pridržavati se nekoliko pravila:
- koristiti je svježu ili dodati pri kraju kuhanja kako bi se očuvala ljekovita svojstva,
- uvijek je kombinirati s paprom i masnoćom radi bolje apsorpcije,
- ne uzimati je na prazan želudac jer može izazvati nelagodu.
Praktični recepti:
- Kurkuma i med za imunitet – 2 žlice kurkume pomiješajte s 200 g meda i konzumirajte po 1 malu žličicu dnevno.
- Čaj od kurkume i đumbira – četvrtinu žličice kurkume i đumbira u prahu prelijte kipućom vodom, dodajte sok pola limuna.
- Kurkuma u ulju – pomiješajte s kokosovim ili maslinovim uljem za optimalnu apsorpciju.
Djeca mlađa od 6 godina i starije osobe, savjetuju stručnjaci, trebale bi uzimati smanjene doze. Uvijek je dobro početi s manjom količinom (npr. jednom tjedno), a zatim postepeno povećavati učestalost.
(Ordinacija.hr)
