Može li prehrana utjecati na mentalno blagostanje? Otkrijte koje vrste namirnica, prema novoj studiji, utječu na našu psihološku dobrobit.
Prehrana ne utječe samo na fizičko zdravlje, već i na našu psihološku dobrobit. Novo istraživanje objavljeno u British Journal of Health Psychology ispitalo je kako različite vrste hrane mogu pozitivno utjecati na mentalno blagostanje, umjesto da se usredotoči samo na smanjenje negativnih psiholoških stanja.
Rezultati su pokazali da veći unos voća, povrća i ribe ima povezanost s tri područja dobrobiti, dok je unos polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) bio povezan s dvama područjima. Nakon prilagodbi modela, pokazalo se da unos voća i povrća ostaje povezan s eudaimonijskim blagostanjem (osjećajem svrhe), dok je unos ribe povezan sa srećom.
Zaključak istraživanja: određene vrste hrane mogu doprinijeti pozitivnom psihološkom blagostanju.
Tri aspekta sreće i blagostanja
Autori istraživanja ističu tri glavna aspekta pozitivnog blagostanja:
- Eudaimonijsko blagostanje – osjećaj svrhe i smisla, pozitivni odnosi i samorazvoj.
- Afektivno blagostanje – prisutnost pozitivnih emocija poput sreće i zadovoljstva.
- Evaluativno blagostanje – opće zadovoljstvo životom.
Ovi su aspekti mjereni pomoću triju psiholoških skala. Podaci su prikupljeni iz Engleske longitudinalne studije starenja, na uzorku od 3.103 sudionika srednje i starije životne dobi.
Koja je hrana imala najveći utjecaj?
Istraživači su se usredotočili na tri prehrambene skupine:
- Voće i povrće
- Riba
- Polinezasićene masne kiseline (PUFA) – poput omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje su ključne za rad stanica, živčanog i moždanog sustava.
Nakon statističkih prilagodbi (dob, bogatstvo, socijalna izolacija, depresivni simptomi), pokazalo se da:
- Voće i povrće imaju najjaču vezu s eudaimonijskim blagostanjem.
- Riba je bila povezana s većim razinama sreće.
- PUFA su imale slabiju povezanost, vjerojatno zbog niskog unosa kod ispitanika.
Istraživanje ukazuje da različite namirnice različito utječu na pojedine oblike blagostanja, no voće i povrće ostaju najkonzistentniji prediktori pozitivnog mentalnog zdravlja.
Može li hrana povećati sreću?
Budući da je studija bila presječnog tipa, ne može se sa sigurnošću reći uzrokuje li zdrava prehrana veću sreću ili su sretniji ljudi skloniji zdravijem načinu prehrane. Ipak, nalazi sugeriraju da prehrambene navike imaju značajan utjecaj na psihološko blagostanje.
Autorica istraživanja, Pepper Theeraoat, istaknula je:
Različite vrste hrane različito su povezane s dobrobiti. Čak i nakon što se uzmu u obzir drugi čimbenici, veći unos voća i povrća povezan je s višim eudaimonijskim blagostanjem, dok je veći unos ribe povezan s većom srećom.
Uloga edukacije i budućih istraživanja
Stručnjaci naglašavaju važnost rane edukacije o zdravoj prehrani, posebno kod mlađih generacija. Kako ističe dr. Mir Ali:
Rano razumijevanje utjecaja prehrane na zdravlje može značajno smanjiti pojavu brojnih bolesti u starijoj dobi. Promicanje zdravijih prehrambenih navika u mladosti može imati ogroman pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje kasnije u životu.
A. H.
