Tost s maslacem i medom mnogima je prva asocijacija na bezbrižna jutra i utješni doručak. No, dok ova kombinacija pruža trenutačnu energiju i neodoljiv okus, stručnjaci upozoravaju na skrivene rizike koje donosi prekomjerna konzumacija.
Kombinacija maslaca i meda, često poslužena na toplom komadu kruha, predstavlja jednostavan, a opet raskošan kulinarski užitak prisutan u brojnim svjetskim kuhinjama. Od mediteranskih do bliskoistočnih tradicija, gdje su kruh i med temeljne namirnice, ovaj spoj kremaste masnoće i prirodne slatkoće nudi trenutačnu utjehu i brzi izvor energije. Mnogi se sjećaju ovog doručka kao simbola djetinjstva, brzog i ukusnog obroka prije odlaska u školu. Ipak, iza te nostalgične slike krije se složena nutritivna priča koja zaslužuje detaljniju analizu, jer ono što pruža ugodu nepcu ne mora nužno biti i najbolji prijatelj našeg organizma, pogotovo ako postane svakodnevna navika.
Kalorijska bomba
Na prvi pogled, radi se o dva potpuno različita svijeta. S jedne strane je maslac, mliječni proizvod koji je, nutritivno gledano, gotovo čista mast. Na 100 grama sadrži nevjerojatnih 717 kalorija, od čega čak 50.5 grama čine zasićene masti, te značajnih 215 mg kolesterola. S druge strane je med, pčelinji proizvod koji je gotovo čisti ugljikohidrat. Na 100 grama ima osjetno manje, 304 kalorije, ali i čak 82.1 gram šećera. Dok maslac gotovo da i ne sadrži ugljikohidrate, med je praktički bez masti. Ova dihotomija čini njihov spoj kalorijskom bombom, gdje jedna žlica (oko 11 grama) mješavine može sadržavati oko 60 kalorija, s omjerom masti i ugljikohidrata koji tijelu signalizira da skladišti energiju, a ne da je troši.
Unatoč reputaciji “loše” namirnice, maslac, posebice onaj dobiven od krava hranjenih travom, nudi i određene prednosti. Izvrstan je izvor vitamina topivih u mastima, prije svega vitamina A, ključnog za zdravlje očiju i imunitet, ali i vitamina E i K2. Vitamin K2 igra važnu ulogu u metabolizmu kalcija, pridonoseći zdravlju kostiju i kardiovaskularnog sustava. Maslac je također dobar izvor butirata, kratkolančane masne kiseline s protuupalnim svojstvima koja hrani stanice crijeva. Sadrži i konjugiranu linolnu kiselinu (CLA), koja se u nekim istraživanjima povezuje s potencijalnim antikancerogenim svojstvima, te laurinsku kiselinu koja pomaže kod gljivičnih infekcija.
Med se, s druge strane, tisućljećima cijeni kao prirodni lijek i zaslađivač. Njegova reputacija temelji se na činjenici da je više od običnog šećera. Sadrži antioksidanse, enzime, tragove vitamina (ponajviše B skupine) i minerala poput željeza, cinka i kalija. Poznat je po svojim antiseptičkim i antibakterijskim svojstvima, zbog čega se često koristi za ublažavanje kašlja i grlobolje. Fitonutrijenti u medu zaslužni su za jačanje imuniteta, a zbog sastava glukoze i fruktoze, tijelo ga probavlja brže i lakše od saharoze, odnosno običnog bijelog šećera. Mnogi recepti ističu med kao sastojak koji jelima daje ne samo slatkoću, već i nutritivnu vrijednost.
Skrivene opasnosti i poziv na umjerenost
Ključni problem s doručkom od maslaca i meda leži u prekomjernoj konzumaciji i onome s čime se kombinira. Visok udio zasićenih masti u maslacu, unatoč novijim istraživanjima koja ublažavaju direktnu vezu sa srčanim bolestima, i dalje je faktor rizika ako prehrana nije uravnotežena. Dugotrajna visoka konzumacija maslaca može doprinijeti debljanju i povezuje se s višom stopom smrtnosti u usporedbi s biljnim uljima. Med, iako prirodan, i dalje je šećer. Njegov visoki glikemijski indeks može uzrokovati nagle skokove i padove šećera u krvi, što vodi do umora i pojačane želje za slatkim. Također, važno je znati da se zagrijavanjem meda iznad 40°C može stvoriti potencijalno štetna tvar HMF, a zbog rizika od botulizma, med se nikada ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana.
Kako izvući najbolje iz omiljenog doručka?
Doručak s maslacem i medom ne mora biti prognan s jelovnika, ali zahtijeva svjesnost i umjerenost. Umjesto da bude svakodnevni izbor, može poslužiti kao povremeni užitak. Ključ je u odabiru kvalitetnih sastojaka: birajte pravi maslac, po mogućnosti organski i od krava s paše, te sirovi, nefiltrirani med koji zadržava više hranjivih tvari. Umjesto bijelog kruha, kombinirajte ga s integralnim ili kruhom od cjelovitog zrna koji će osigurati vlakna i usporiti apsorpciju šećera. Količina je presudna – tanki sloj maslaca i kap meda dovoljni su za okus. Kako bi obrok bio potpun i uravnotežen, dodajte izvor proteina, poput grčkog jogurta ili šake orašastih plodova, koji će osigurati dugotrajnu sitost i spriječiti nagli pad energije.
( Ordinacija.hr )
