Iako je mnogi doživljavaju tek kao neobičan dodatak jelima, artičoka je zapravo drevna mediteranska superhrana čija ljekovita svojstva znanost sve više potvrđuje. Od zaštite jetre do regulacije kolesterola, otkrijte zašto bi se ovaj cvjetni pupoljak trebao češće naći na vašem tanjuru.
Iako svojim bodljikavim vanjskim listovima može djelovati zastrašujuće, artičoka je biljka čija se konzumacija bilježi još od vremena drevne Grčke i Rimskog Carstva. Porijeklom s Mediterana, gdje i danas čini temelj zdrave prehrane, artičoka zapravo nije povrće, već neotvoreni cvjetni pupoljak biljke iz porodice glavočika, srodnice čička. Jestivi dio, popularno zvan “srce artičoke”, zapravo je mesnata baza biljke i nakupina malih cvjetova prije nego što procvjetaju. No, ljekovitost se ne krije samo u srcu; listovi i stabljika jednako su ukusni i nutritivno bogati, a upravo se iz njih najčešće dobivaju koncentrirani ekstrakti koji se koriste u medicinske svrhe.
Nutritivna vrijednost
Nutritivna vrijednost artičoke iznimno je impresivna, posebice s obzirom na to da jedna kuhana artičoka srednje veličine sadrži tek šezdesetak kalorija, bez imalo masti i kolesterola. Istovremeno, predstavlja pravu riznicu vlakana – jedna artičoka sadrži više vlakana od šalice suhih šljiva, što je ključno za osjećaj sitosti i zdravlje probavnog sustava. Također je iznenađujuće dobar izvor biljnih proteina, s oko 5 grama po komadu. Obiluje ključnim vitaminima i mineralima, a posebno se ističe visokim udjelom folata (vitamina B9) i vitamina K, koji su vitalni za zdravlje stanica i kostiju. Uz to, značajan je izvor bakra, magnezija, mangana, kalija i vitamina C, što je čini jednom od nutritivno najgušćih namirnica koje možete uvrstiti u prehranu.
Najpoznatija zdravstvena dobrobit artičoke njezino je snažno djelovanje na zdravlje jetre i probave. Zahvaljujući bioaktivnim spojevima poput cinarina i silimarina, artičoka potiče proizvodnju žuči u jetri. Ovaj proces ključan je za razgradnju masti, apsorpciju hranjivih tvari i, što je najvažnije, za detoksikaciju organizma i uklanjanje štetnih tvari. Istraživanja su pokazala da ekstrakt artičoke može zaštititi jetru od oštećenja, pa čak i potaknuti regeneraciju jetrenih stanica. Ta ista svojstva izravno poboljšavaju probavu, ublažavajući simptome poput nadutosti, plinova i probavnih smetnji. Visok udio vlakna inulina, koji djeluje kao prebiotik, hrani dobre bakterije u crijevima, čime se održava zdrava crijevna flora i ublažavaju simptomi sindroma iritabilnog crijeva.
Istraživanja su pokazala da ekstrakt artičoke može zaštititi jetru od oštećenja, pa čak i potaknuti regeneraciju jetrenih stanica. Ta ista svojstva izravno poboljšavaju probavu, ublažavajući simptome poput nadutosti, plinova i probavnih smetnji.
Artičoka je moćan saveznik u očuvanju zdravlja srca i krvožilnog sustava. Brojne studije potvrdile su njezinu sposobnost snižavanja razine “lošeg” LDL kolesterola i triglicerida, koji su glavni faktori rizika za razvoj ateroskleroze i srčanih bolesti. Taj se učinak pripisuje spoju luteolinu, koji inhibira proizvodnju kolesterola u tijelu, te topivim vlaknima koja pomažu u njegovom izbacivanju. Osim toga, artičoka je bogata kalijem, mineralom koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka. Znanstveni pregledi, poput onog objavljenog u časopisu Applied Sciences, potvrđuju da spojevi iz artičoke potiču proizvodnju enzima koji šire krvne žile, čime se dodatno smanjuje rizik od hipertenzije, srčanog i moždanog udara.
Saveznik protiv oksidativnog stresa i upala
Kada je riječ o antioksidansima, artičoka se nalazi u samom vrhu ljestvice povrća. Artičoke imaju drugi najveći udio antioksidansa od sveg povrća. Obiluju polifenolima poput kvercetina, rutina, galne kiseline i cinarina, koji štite stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Oksidativni stres, koji nastaje kao posljedica djelovanja slobodnih radikala, povezan je s razvojem kroničnih bolesti, uključujući rak, autoimune bolesti i neurodegenerativne poremećaje poput Alzheimerove bolesti. Polifenoli iz artičoke mogu usporiti rast kancerogenih stanica te potaknuti njihovo uništavanje (apoptozu), a posebno obećavajući rezultati zabilježeni su u istraživanjima raka dojke, jetre i debelog crijeva.
Tko bi trebao biti oprezan?
Unatoč brojnim dobrobitima, artičoka nije za svakoga. Budući da snažno potiče protok žuči, osobe koje imaju žučne kamence ili opstrukciju žučnih vodova trebale bi je izbjegavati jer može pogoršati njihovo stanje. Također, može izazvati alergijske reakcije, osobito kod ljudi koji su već alergični na biljke iz porodice glavočika, kao što su kamilica, neven ili ambrozija. Zbog visokog udjela inulina, koji spada u skupinu FODMAP ugljikohidrata, artičoka može uzrokovati probavne smetnje poput plinova i nadutosti kod osoba osjetljivih na tu skupinu spojeva, uključujući i neke s dijagnozom sindroma iritabilnog crijeva. Prema Cleveland Clinic, iako je općenito sigurna za konzumaciju, preporuča se oprez i savjetovanje s liječnikom u slučaju postojećih zdravstvenih problema. ( Ordinacija.hr )
