Mjerenje obujma ručnog zgloba pretilog djeteta bolje može predvidjeti rizik od šećerne ili srčane bolesti nego indeks tjelesne mase, tvrde talijanski istraživači.
Oni su ustanovili kako je obujam zapešća usko povezan s otpornošću na inzulin kod preteških mališana.
Tjelesna masnoća može s velikom točnošću pomoći u predviđanju otpornosti na inzulin ili srčanih bolesti kod odraslih, no ovo nije slučaj kada su u pitanju djeca jer se njihova tijela mogu brzo promijeniti u pubertetu, objasnili su istraživači Sveučilišta Sapienza u Rimu.
Oni su proučavali gotovo 500 preteških i pretilih mališana, kojima su izmjerili obujam struka, a nekim je mališanima precizno utvrđen omjer kosti i masnoće u zapešću. Svim je malim ispitanicima izvađen uzorak krvi kako bi se ustanovila razina inzulina i jesu li otporni na inzulin.
Stručnjaci su ustanovili kako je omjer zapešća bio točniji klinički marker za procjenjivanje otpornosti na inzulin nego indeks tjelesne mase, dok je masa kosti zapešća, a ne masnoća tkiva povezana s veličinom zapešća.
Mogući razlog je što je višak inzulina u krvi povezan s rastom kostiju i otpornosti na inzulin: nekoliko je istraživanja pokazalo kako inzulin pospješuje rast kosti putem pretjerane ekspresije određenog proteina.
Indeks tjelesne mase, postotak masnog tkiva i obujam struka pokazalo su se netočnim sredstvima predviđanja rizika od dijabetesa ili srčanih bolesti kada govorimo o djeci i tinejdžerima. “Ovo je najistinitije za sportaše i to dječake. Oni su često veliki i imaju veliki indeks tjelesne mase, no nemaju puno tjelesne masnoće”, tvrdi Vincent Bugalino, kardiolog Američke udruge za srce koji je komentirao istraživanje.
Studija je objavljena u časopisu Circulation.
Smatra kako su potrebne točnije mjere kojim bi se mogla identificirati visokorizična djeca. Možda se upravo omjer zapešća uzme kao referentni prediktor, ako se pokaže učinkovitim u daljnjim istraživanjima, zaključio je Bugalino.
K. Horvat
