Pivo se često smatra samo pićem za opuštanje, no ono je i prehrambeni proizvod s nizom nutrijenata. Ipak, postoje značajne razlike između svijetlog i tamnog piva, a jedna vrsta se ističe svojim zdravstvenim prednostima.
Kada se spomene pivo, prve asocijacije su druženje, opuštanje i osvježenje. Međutim, ovaj popularni napitak, čija povijest seže tisućama godina u prošlost, puno je više od običnog alkoholnog pića. Pivo je, po svojoj definiciji i sastavu, prehrambeni proizvod. Sastoji se od 89 do 93 posto vode, što ga čini odličnim izvorom hidratacije, ali ono što ga izdvaja jest bogatstvo hranjivih tvari koje potječu iz njegovih osnovnih sastojaka: ječma, hmelja, vode i kvasca. U umjerenim količinama, pivo može biti dio uravnotežene prehrane, nudeći iznenađujuće zdravstvene benefite koji se često zanemaruju u javnoj raspravi, a koja je uglavnom usmjerena isključivo na negativne aspekte konzumacije alkohola. Razumijevanje nutritivne vrijednosti piva prvi je korak prema odgovornijem i informiranijem uživanju u njemu.
Vitamini B skupine
Bogatstvo piva ne leži samo u njegovu okusu, već i u mikronutrijentima koje sadrži. Ono je značajan izvor vitamina B skupine, uključujući niacin (B3), piridoksin (B6), riboflavin (B2), folat (B9) i kobalamin (B12), koji su ključni za energetski metabolizam i zdravlje živčanog sustava. Osim vitamina, pivo sadrži i važne minerale. Primjerice, bogato je silicijem u obliku ortosilicijeve kiseline, koja je lako iskoristiva u tijelu i igra važnu ulogu u jačanju kostiju i vezivnog tkiva. Tu su i kalij, magnezij, fosfor te selen i cink, snažni antioksidansi koji štite stanice od oštećenja. Uz sve to, sadrži i male količine topivih dijetalnih vlakana koja povoljno utječu na probavu i zdravlje crijeva.
Je li svako pivo jednako?
Ipak, ključno pitanje koje se postavlja jest – je li svako pivo jednako? Odgovor je jasan: nije. Glavna razlika, koja utječe i na zdravstvene aspekte, leži u podjeli na svijetlo i tamno pivo. Ta razlika ne potječe samo od boje, već od samog srca proizvodnog procesa, odnosno od vrste slada koji se koristi. Za proizvodnju svijetlog piva, kao što mu i ime govori, koristi se isključivo svijetli, tek proklijali i osušeni ječmeni slad. S druge strane, tamna piva svoju bogatu boju i kompleksniji okus duguju kombinaciji različitih vrsta slada. Uz osnovni svijetli slad, pivari dodaju i specijalne sladove, poput karamelnog ili prženog slada, koji su prošli kroz proces prženja na višim temperaturama, slično kao i zrna kave.
Tamna piva općenito sadrže više antioksidansa, posebice flavonoida, koji nastaju tijekom prženja slada. Također, imaju tendenciju sadržavati i veći udio željeza u usporedbi sa svijetlim pivima. Zbog kompleksnijeg sastava sirovina, tamna piva često imaju i nešto veći udio vitamina B skupine i vlakana.
Upravo taj proces prženja čini tamno pivo nutritivno superiornijim i, kako mnogi stručnjaci tvrde, “ljekovitijim” od svijetlog. Stupanj prženja žitarica ne samo da pivu daje tamniju boju i bogatije arome kave, čokolade ili karamele, već i povećava koncentraciju određenih hranjivih tvari. Tamna piva općenito sadrže više antioksidansa, posebice flavonoida, koji nastaju tijekom prženja slada. Također, imaju tendenciju sadržavati i veći udio željeza u usporedbi sa svijetlim pivima. Zbog kompleksnijeg sastava sirovina, tamna piva često imaju i nešto veći udio vitamina B skupine i vlakana. Stoga, kada sljedeći put budete birali pivo, imajte na umu da odabirom tamnije varijante ne birate samo drugačiji okus, već i nutritivno bogatiji napitak.
Ključ je u umjerenosti
Bez obzira na sve potencijalne zdravstvene dobrobiti, važno je naglasiti zlatno pravilo koje vrijedi za sva alkoholna pića – umjerenost je apsolutni imperativ. Sve navedene pozitivne strane piva, vrijede isključivo kada se ono konzumira u malim i kontroliranim količinama. Prema preporukama koje navodi i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, umjerena konzumacija najčešće se definira kao jedno standardno piće dnevno za žene i do dva za muškarce. Prekoračenje te granice ne samo da poništava sve potencijalne benefite, već otvara vrata ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Prekomjerna konzumacija alkohola izravno je povezana s povećanim rizikom od ovisnosti, depresije, pretilosti, ciroze jetre, raznih vrsta karcinoma i, u konačnici, prerane smrti.
Bez obzira na sve potencijalne zdravstvene dobrobiti, važno je naglasiti zlatno pravilo koje vrijedi za sva alkoholna pića – umjerenost je apsolutni imperativ. Sve navedene pozitivne strane piva, vrijede isključivo kada se ono konzumira u malim i kontroliranim količinama
Mit o “pivskom trbuhu”
Jedan od najčešćih stereotipa vezanih uz pivo jest takozvani “pivski trbuh”. Iako je istina da pivo sadrži kalorije, ideja da ono samo po sebi uzrokuje nakupljanje masnog tkiva isključivo na području trbuha je pojednostavljena. “Pivski trbuh” zapravo je rezultat ukupnog kalorijskog suficita i životnog stila, a ne specifično piva. Problem često leži u tome što se pivo rijetko konzumira samo. Obično ga prate visokokalorične grickalice poput čipsa, kikirikija ili masne hrane, što značajno povećava ukupan kalorijski unos. Alkohol također može potaknuti apetit i smanjiti inhibicije, što dovodi do lošijih prehrambenih izbora. Dakle, zaobilaženje “pivskog trbuha” ne zahtijeva nužno potpuno odricanje od piva, već svijest o ukupnom unosu kalorija i održavanje aktivnog životnog stila. Odgovorno uživanje u čaši piva, posebice nutritivno bogatijeg tamnog, može biti dio zdravog i uravnoteženog života.
( Ordinacija.hr )
