Podgrijavanje ostataka obroka uobičajena je praksa, no bezazlena riža može postati izvor opasnog trovanja hranom. Riječ je o takozvanom “sindromu pržene riže”, stanju koje uzrokuje bakterija čiji toksini preživljavaju i visoke temperature.
Upozorenja o takozvanom “sindromu pržene riže” koja kruže društvenim mrežama mnoge su ostavila u čudu. Kako jedna od najbezazlenijih namirnica, prisutna u gotovo svakoj kuhinji, može predstavljati zdravstveni rizik? Odgovor leži u otpornoj bakteriji Bacillus cereus, prirodno prisutnoj u okolišu, čije spore lako kontaminiraju sirovu rižu. Ključni problem je što te spore mogu preživjeti proces kuhanja. Ako se kuhana riža nakon toga ostavi na sobnoj temperaturi, u takozvanoj “zoni opasnosti” između pet i 60 stupnjeva Celzijevih, uspavane spore se aktiviraju, pretvaraju u bakterije i počinju se ubrzano razmnožavati, stvarajući pritom opasne toksine koji uzrokuju trovanje hranom.
Simptomi trovanja
Jednom kada se otrov stvori u riži koja je predugo stajala izvan hladnjaka, naknadno podgrijavanje neće riješiti problem. Iako će visoka temperatura u mikrovalnoj pećnici ili na tavi uništiti same bakterije, ona neće neutralizirati već stvoreni toksin. Upravo zato je moguće otrovati se podgrijanom rižom iako je vruća i djeluje potpuno sigurno za jelo, što je greška koja može dovesti do vrlo neugodnih posljedica.
Jednom kada se otrov stvori u riži koja je predugo stajala izvan hladnjaka, naknadno podgrijavanje neće riješiti problem
Simptomi trovanja obično se javljaju u dva različita oblika. Emetički oblik, s naglaskom na snažnu mučninu i povraćanje, nastupa vrlo brzo, već unutar jednog do šest sati nakon konzumacije obroka. Drugi, dijarealni oblik, uzrokuje neugodne grčeve i vodenasti proljev, a pojavljuje se nešto kasnije, unutar šest do petnaest sati. Za većinu zdravih osoba, bolest je kratkotrajna i simptomi se povlače unutar 24 sata bez potrebe za liječničkom intervencijom. Međutim, kod rizičnih skupina poput male djece, starijih osoba i imunokompromitiranih pojedinaca, trovanje može izazvati težu kliničku sliku i zahtijevati medicinsku pomoć, iako su teški ishodi, srećom, vrlo rijetki.
Prevencija je stoga ključna, a temelji se na nekoliko jednostavnih pravila o rukovanju kuhanom rižom. Najvažnije je ne ostavljati je na sobnoj temperaturi dulje od dva sata, a tijekom vrućih ljetnih dana taj rok se smanjuje na samo sat vremena. Nakon kuhanja, rižu treba ohladiti što je brže moguće. Najbolji način za to jest rasporediti je u tankom sloju po plitkoj posudi, umjesto da se vrući lonac stavlja izravno u hladnjak. Ohlađenu rižu valja pohraniti u hermetički zatvorenu posudu i čuvati u hladnjaku na temperaturi ispod pet stupnjeva. Iako je neki drže i do tri dana, najsigurnije ju je iskoristiti unutar 24 sata. Prilikom podgrijavanja, zagrijte je na minimalno 74°C, i zapamtite, podgrijavajte je samo jednom. Budući da kontaminirana riža ne mijenja miris, okus ni izgled, vrijedi pravilo: ako ste u nedoumici, bacite je.
( Ordinacija.hr )
