Mnogima je dan nezamisliv bez mirisnog rituala ispijanja turske kave, a konzumacija bez šećera smatra se zdravijim odabirom. No, dok ovaj napitak budi osjetila i pruža antioksidanse, njegov snažan utjecaj na probavni sustav, pogotovo na prazan želudac, može donijeti više štete nego koristi.
Šalica turske kave pokreće složenu lančanu reakciju u našem probavnom sustavu, a glavni okidač je kofein, zajedno s drugim spojevima poput klorogenske kiseline. Ovi sastojci djeluju kao snažni stimulansi koji potiču želučane stanice na pojačano lučenje klorovodične kiseline, ključne za razgradnju hrane. Znanstvene studije, poput opsežnog pregleda objavljenog u stručnom časopisu Nutrients, potvrđuju da kava potiče i proizvodnju gastrina, hormona koji dodatno pojačava izlučivanje kiseline. Iako je ovaj proces koristan za probavu nakon obroka, kada kiselina ima što razgrađivati, na prazan želudac stvara agresivno okruženje koje može izazvati osjećaj nelagode, pečenja i boli u gornjem dijelu trbuha.
Podložno upalnim procesima
Problem postaje izraženiji upravo kod jutarnjeg ispijanja kave natašte. Kava je sama po sebi kiselo piće, s pH vrijednošću oko 5, a kada u želucu nema hrane koja bi neutralizirala novonastalu kiselinu, ona izravno djeluje na osjetljivu želučanu sluznicu. Čak i kod zdravih osoba, to može dovesti do neugodnih simptoma poput nadutosti, mučnine i žgaravice. Dugoročno i učestalo izlaganje sluznice višku kiseline može narušiti njezinu zaštitnu barijeru, čineći je podložnijom iritacijama i upalnim procesima, što je posebno rizično za osobe koje već imaju osjetljiv želudac.
Za razliku od filtriranih napitaka, turska kava se ne cijedi, što znači da se u šalici nalazi i sitni talog, poznat kao soc. Te fine, nerastopljene čestice mljevenih zrna mogu djelovati kao mehanički iritans, dodatno nadražujući stijenke želuca.
Specifičnost turske kave leži u njezinoj pripremi. Za razliku od filtriranih napitaka, turska kava se ne cijedi, što znači da se u šalici nalazi i sitni talog, poznat kao soc. Te fine, nerastopljene čestice mljevenih zrna mogu djelovati kao mehanički iritans, dodatno nadražujući stijenke želuca. Metode pripreme koje koriste papirnati filtar, poput “pour-over” kave, uklanjaju ne samo talog već i diterpene, masne spojeve iz zrna koji također mogu doprinijeti probavnim smetnjama, čineći tako pripremljen napitak blažim za želudac.
Uz to, turska kava često sadrži višu koncentraciju kofeina u usporedbi s nekim drugim vrstama kave, što dodatno pojačava njezin učinak na lučenje kiseline. Prosječna šalica od 100 ml može sadržavati i do 165 mg kofeina, gotovo dvostruko više od jednake količine klasične filter kave. Iako postoje brojne marke, koje nude vrhunsku kvalitetu, način pripreme ostaje ključan faktor koji definira njezin utjecaj na organizam i čini je jednim od intenzivnijih iskustava za probavni sustav.
Povećana kiselost može intenzivirati bol, pojačati osjećaj žgaravice i usporiti proces zacjeljivanja oštećene sluznice. Iako se kava ne smatra izravnim uzročnikom ovih bolesti, njezina uloga u pogoršanju stanja je dobro dokumentirana te se pacijentima često savjetuje smanjenje ili potpuno izbjegavanje konzumacije
Tko bi trebao biti posebno oprezan?
Osobe koje već pate od probavnih tegoba trebale bi s posebnim oprezom pristupiti konzumaciji turske kave. Za pojedince s dijagnosticiranim gastritisom, gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB) ili peptičkim ulkusom (čirom), kava može djelovati kao snažan okidač koji pogoršava postojeće simptome. Povećana kiselost može intenzivirati bol, pojačati osjećaj žgaravice i usporiti proces zacjeljivanja oštećene sluznice. Iako se kava ne smatra izravnim uzročnikom ovih bolesti, njezina uloga u pogoršanju stanja je dobro dokumentirana te se pacijentima često savjetuje smanjenje ili potpuno izbjegavanje konzumacije.
Pozitivna strana crnog napitka
Unatoč potencijalnim rizicima za želudac, važno je istaknuti da je ispijanje turske kave bez šećera i mlijeka neupitno zdravija navika. Crna kava je iznimno bogat izvor antioksidansa koji štite stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Također, sadrži korisne nutrijente poput vitamina B skupine, magnezija i kalija. Izbjegavanjem šećera eliminiraju se prazne kalorije i smanjuje rizik od niza zdravstvenih problema povezanih s prekomjernim unosom šećera. Ključ je u umjerenosti i prilagodbi navika vlastitom tijelu – konzumacija nakon obroka, a ne prije, te obavezna čaša vode nakon kave kako bi se nadoknadila tekućina i pomoglo u neutralizaciji kiselosti. ( Ordinacija.hr )
