Iako su proteini ključni za mišiće i energiju, njihov višak može ozbiljno opteretiti bubrege, probavni sustav i povećati rizik od bolesti.
Proteini su ključni za naše tijelo jer pomažu u održavanju mišića, podržavaju imunološki sustav i daju energiju. No, koliko proteina je previše? Potrebe za proteinima razlikuju se ovisno o dobi, razini tjelesne aktivnosti i općem zdravstvenom stanju. Prekomjeran unos proteina može biti rizičan, osobito za osobe s bolestima bubrega ili drugim kroničnim stanjima.
Preporučeni dnevni unos proteina za prosječnu odraslu osobu je oko 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine, ali se potrebe povećavaju s aktivnošću, dobi i ciljevima (npr. 1,2-2,2 g/kg za sportaše, 1,2-1,6 g/kg za starije), a cilj je često 10-35% ukupnog dnevnog unosa kalorija, osiguravajući dovoljno proteina za održavanje mišićne mase i funkcija.
Osim što se može zanemariti unos drugih važnih hranjivih tvari, previše proteina može uzrokovati niz problema koji se ponekad ne primijete odmah. Evo pet najčešćih nuspojava prekomjernog unosa proteina:
1. Povećan rizik od određenih bolesti
Istraživanja pokazuju da prevelik unos proteina može povećati rizik od razvoja određenih bolesti, uključujući koronarnu bolest srca i čak neke oblike raka.
2. Problemi s probavom
Visokoproteinska prehrana može opteretiti probavni sustav. Prema dijetetičaru Kevinu Parku iz Keck Medicine of USC, „problemi s probavom mogu nastati jer mnogi ljudi s visokoproteinskom prehranom unose premalo vlakana, što može dovesti do zatvora ili nadutosti.“
3. Oštećenje bubrega
Stručnjaci još ne znaju točno koliko proteina može dugoročno oštetiti bubrege, ali postoje jasni pokazatelji da prevelik unos može biti štetan.
– Istraživanja pokazuju da visokoproteinska prehrana povećava rizik od preopterećenja bubrega i brzog pada njihove funkcije – objašnjava nefrolog Hernan Rincon-Choles iz Cleveland Clinica.
Jedna studija pokazala je da odrasli koji konzumiraju visokoproteinsku prehranu imaju 48% veći rizik od kronične bolesti bubrega u usporedbi s onima koji unose najmanje proteina.
4. Povećan stres na organizam
– Proteini su neophodni za svakodnevno funkcioniranje, no previše njih tijelo ne koristi učinkovito. To može stvoriti metabolički teret za kosti, jetru i bubrege. Osobe s gihtom posebno su osjetljive na neugodne nuspojave prekomjernog unosa proteina – ističe Park.
5. Povišen krvni tlak
Prevelik unos proteina može doprinijeti razvoju hipertenzije, što povećava rizik od srčanog udara, bolesti srca i moždanog udara.
Zašto je važno pratiti unos proteina?
Iako previše proteina može izazvati probleme, umjereni unos ima brojne prednosti. Park navodi:
– Pozitivni učinci uključuju bolju sitost, rast mišića, veću pažnju prema nutritivnim vrijednostima i raznovrsnije prehrambene izbore. Negativno je što mnogi zanemaruju druge ključne hranjive tvari. Današnji trendovi glorificiraju proteine, a ugljikohidrati se često demoniziraju, dok se previše oslanjamo na procesuirane proteinske proizvode – upozorava Park.
Ostajući unutar preporučenog unosa proteina, tijelo dobiva sve što mu treba za održavanje mišića i optimalno funkcioniranje. Nedostatak proteina može uzrokovati gubitak mišića, umor, slabost, spor oporavak i oslabljen imunološki sustav.
(Ordinacija.hr)
