Ova zlatna voćka od davnina se povezuje s plodnošću, a danas je cijenjena zbog svojih nutritivnih i zdravstvenih koristi.
Neki povjesničari smatraju da je upravo dunja, a ne jabuka, bila zabranjeno voće u rajskom vrtu. Ovo mirisno voće tisućljećima se povezuje s ljubavlju, plodnošću i dugim životom. U staroj Grčkoj bila je posvećena božici Afroditi, a mladenci su uoči vjenčanja morali pojesti dunju kako bi njihov brak bio sretan i bogat potomstvom.
No, iza romantičnih legendi krije se i znanstveno potvrđena istina – dunja je jedan od najzdravijih jesenskih plodova, a njezina ljekovitost i danas se cijeni u narodnoj i modernoj medicini.
Kako izgleda i kada dozrijeva?
Dunja raste na stablu visokom do četiri metra. U proljeće procvjeta ružičasto-bijelim cvjetovima, a tijekom jeseni pretvara se u prepoznatljive plodove zlatnožute boje. Po obliku podsjeća na krušku, ali je kvrgavija, čvršća i najčešće nije pogodna za konzumaciju u sirovom obliku zbog trpkog okusa.
Sezona berbe započinje u rujnu i traje do kasne jeseni. Upravo tada su plodovi najmirisniji, a njihov se intenzivan miris često koristi i kao prirodni osvježivač prostora – dovoljno je jednu dunju staviti na policu ili u ormar i cijela će prostorija zamirisati.

Nutritivno bogatstvo dunje
Dunja je niskokalorično voće – u 100 grama ima samo 56 kcal, što je čini idealnim izborom za sve koji žele smanjiti unos kalorija, a pritom se zdravo zasladiti.
Sadrži:
- Vitamini – vitamin C u znatnoj količini, kao i vitamine B kompleksa (tiamin, riboflavin, piridoksin)
- Minerali – kalij, magnezij, željezo, bakar i cink
- Vlakna – potiču probavu i pomažu kod mršavljenja
- Antioksidanse – kvercetin, rutin, kempferol i derivate kavene kiseline
Zahvaljujući ovakvom sastavu, dunja ima protuupalno, antimikrobno, antifungalno, diuretsko i hepatoprotektivno djelovanje.
Ljekovita svojstva potvrđena znanošću
U narodnoj medicini dunja se oduvijek koristila za liječenje probavnih tegoba, tuberkuloze i bolesti jetre. Danas znanstvenici potvrđuju njezine učinke, a moderna istraživanja sve više otkrivaju njezinu snagu.
Dokazano pomaže kod:
- proljeva, crijevnih infekcija i čira na želucu
- bolesti jetre i probavnog trakta
- respiratornih tegoba i kašlja
- anemije i slabokrvnosti
- stresa i nesanice
- jačanja imuniteta i prevencije raka
Visok sadržaj antioksidansa pomaže u borbi protiv slobodnih radikala, čime dunja usporava starenje stanica i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Redovita konzumacija može pridonijeti snižavanju lošeg kolesterola, a zahvaljujući mineralima poput željeza i bakra, potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica i poboljšava cirkulaciju.

Sjemenke i listovi – prirodna ljekarna
Dunja nije vrijedna samo zbog ploda – njezine sjemenke i listovi također imaju ljekovita svojstva.
- Sjemenke dunje bogate su sluzima koje hidratiziraju i štite kožu. Koriste se za liječenje ispucale i suhe kože, opeklina, rana i dekubitusa. U kozmetici se sve češće dodaju kremama i losionima.
- Čaj od sjemenki pomaže kod nesanice, stresa, upala usne šupljine i bolova u grlu. Ako se pije ohlađen, može se koristiti i za ublažavanje kožnih problema.
- Čaj od lišća preporučuje se kod proljeva (osobito u djece) i kod akni.
- Losion od kožica dunje tradicionalno se koristi protiv bora – jednostavno se kožice namaču u rakiji, a potom se dobiveni tonik nanosi na lice.
Dunja u kulinarstvu
Iako ju je teško jesti sirovu, termičkom obradom dunja poprima sasvim drugo lice – postaje mekana, aromatična i slatka. Od nje se pripremaju:
- marmelada (koja je i dobila ime prema portugalskoj riječi za dunju – marmeleiro)
- džemovi i kompoti
- želei i sokovi
- kolači i pite
- pikantni umaci uz mesna jela
U kombinaciji s medom ili cimetom postaje prava jesenska delicija. Osim toga, sušeni plodovi mogu se koristiti kao zdrava grickalica.

Puno više od jesenske voćke
Bilo da je u hladnjaku, u ormaru, u kompotu ili soku, dunja uvijek unosi svježinu, miris i ljekovitu dobrobit u vaš dom i svakodnevicu.
- Ako dunju želite čuvati dulje, držite je u hladnjaku – tako će zadržati svježinu i do nekoliko tjedana.
- Stavite jednu dunju u ormar s odjećom – poslužit će kao prirodni miris, ali i sredstvo protiv moljaca.
- Kompot od dunja najbolji je izbor za osobe s osjetljivim želucem.
- Sok od svježe iscijeđenih dunja preporučuje se kod kašlja, bolesti pluća i slabokrvnosti.
Dunja je puno više od jesenskog voća. Ona je spoj tradicije, ljekovitosti i gastronomskog užitka. Od simbola ljubavi i plodnosti u antičko doba, do znanstveno potvrđenog saveznika zdravlja danas, dunja zaslužuje posebno mjesto na našem stolu.
Bilo da je kušate u obliku kompota, marmelade ili čaja, koristite za njegu kože ili jednostavno uživate u njezinu mirisu – dunja će vas nagraditi svojim brojnim blagodatima.
(Ordinacija.hr)