U usporedbi s prethodnom godinom, bilježi se rast oboljelih i za više od 10 posto!
Ukupno oboljelih od melanoma u 2015. godini bilo je 649, od toga 362 muškarca i 287 žena. Uočava se i znatan porast u broju oboljelih muškaraca kojih je 2015. godini bilo čak 362, za razliku od prethodne godine kada je oboljelo njih 305.
Iako žene u Hrvatskoj obolijevaju rjeđe nego muškarci, u mlađim dobnim skupinama do trideset godina prevladavaju žene.
“Uzrok tome može se pronaći u činjenici da se žene češće izlažu UV zrakama zbog trenda tamnoputog tena. Melanom se kod najvećeg broja oboljelih žena dijagnosticira između 65 i 69 godine života, a kod muškaraca između 60 i 64 godine. Većina melanoma dijagnosticira se u fazi kada je bolest lokalizirana i to u 51,8 posto, metastaze u regionalnim limfnim čvorovima ima 23,4 posto bolesnika, a 6,5 posto bolesnika ima udaljene metastaze. Iako od melanoma najčešće obolijevaju osobe starije životne dobi, bilježi se porast oboljelih u dječjoj i adolescentnoj dobi.” izjavila je prim. Sanja Poduje, dr. med., predsjednica Udruge za prevenciju tumora i drugih bolesti kože „Zdravi pod suncem“
Ako je osoba u životu imala opekline od sunca u većem je riziku u zrelijoj životnoj dobi imati melanom. Prim. Poduje apelira na građane da se pridržavaju savjeta stručnjaka kad je u pitanju izlaganje kože suncu, jer koža pamti sve.
“Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje i kroz godine nagomilava oštećenja stanica uzrokovana UV zrakama. Stanice kože imaju ograničenu mogućnost popravaka takvih oštećenja, ali samo do određenog stupnja oštećenja. Ovaj proces je odgovoran za prerano starenje kože, tzv. fotostarenje, ali može dovesti i do zloćudne preobrazbe stanica u koži te posljedično stvaranja zloćudnih tumora kože.” zaključuje liječnica.
Liječnica savjetuje kako tretirati ubod komarca i svježu ranu
5 koraka za zaštitu kože od sunca
Pravilna zaštita od sunca podrazumijeva niz akcija kojim se sprječava prvenstveno pojava opeklina, ali i pretjeranog tamnjenja kože. Opsežnost zaštite ovisit će prvenstveno o fototipu kože, jer osobe tamnije puti imaju veću prirodnu zaštitu od svjetloputih.
1. Na prvom mjestu ističemo izbjegavanje direktnog izlaganja UV zrakama ljeti između 10 i 17 h kada je sunčevo zračenje najjače, a opekline možemo zadobiti već nakon nekoliko minuta sunčanja.
2. Ne smijemo zaboraviti na pravilnu zaštitu i tijekom proljeća. Boravak u hladu, nošenje kapa i šešira sa širokim obodom te naočala s UV filterima i odjeće dugih rukava idući su korak u pravilnoj zaštiti. Iako tamnija odjeća bolje odbija UV zrake, ljeti zbog topline preferiramo svjetlije boje, ali onda biramo tkanine s gušćim tkanjem. Danas postoji i odjeća koja je tkana od vlakana koja su impregnirana fotozaštitnim sredstvima. Takvi odjevni predmeti na sebi imaju oznaku UPF.
3. Kako bi se izbjegle neželjene posljedice djelovanja Sunčevog ultraljubičastog zračenja na koži, redovita primjena fotoprotektivnih sredstava („kreme za sunčanje“) preporuča se već od ranog proljeća do kasne jeseni. Potrebno je nanijeti malo više od pola čajne žličice kreme na svaku ruku, lice i vrat, a na svaku nogu, prsa i leđa nešto više od po jedne čajne žličice. Nipošto se ne smije zaboraviti na usnice, vjeđe, uši i gornju stranu stopala. Za učinkovitu zaštitu, fotoprotektivno sredstvo je nužno nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaganja Suncu da se krema upije u površinski sloj kože te ponoviti nanošenje da se sredstvo ravnomjerno nanese na čitavu kožu.
Sunčanje, solarij i proizvodi za samotamnjenje: Koje su razlike i što odabrati?
4. Zaštitno sredstvo potrebno je obnavljati nakon kupanja, brisanja ručnikom, znojenja jer se na taj način skine 30-40% zaštitnog sloja. Odabir visine zaštitnog faktora (SPF) ovisi o tipu kože. Osjetljivim osobama i djeci preporuča se korištenje SPF 50+, a osobama s manje osjetljivom kožom dovoljan je SPF 30. Također je važno da svako fotoprotektivno sredstvo ima i zaštitu od UVA zračenja. U prevenciji fotostarenja kože, ali i alergija na sunce te pojave tumora pod utjecajem UV zračenja, sve više se koriste različiti antioksidansi poput vitamina C i astaksantina.
5. Izloženost ultraljubičastim zrakama, bilo da je riječ o prirodnom ili umjetnom izvoru UV zraka, smatra se glavnim vanjskim rizičnim čimbenikom u razvoju svih zloćudnih tumora kože pa tako i melanoma. U pripremi je novi pravilnik o zaštiti od neionizirajućeg zračenja u koje spada i UV zračenje koji za sada čeka čitanje u Saboru. U novom Pravilniku predloženo je da se kao i u nekim drugim zemljama zabrani upotreba solarija u kozmetičke svrhe mlađima od 18 godina.
Ana Abrahamsberg
Foto: Shutterstock
