Simptomi mogu biti različiti i ovise o imunološkom sustavu. U idealnom scenariju, nakon što primijetite simptome, odete liječniku koji vas pregleda, testira i liječi, no to zahtjeva stručnost doktora koji će vas razumjeti, koji će znati te simptome povezati s ugrizom krpelja i lajmskom bolešću, što je, nažalost, rijetkost – ističe Ana
Rođena je Stuttgartu gdje se i školovala, dugi niz godina radila je u brojnim tvrtkama kao marketinška i IT stručnjakinja, menadžerica te DJ, a nakon završene njemačke gimnazije Ana Kolarević upisala je i studij koji zbog bolesti s kojom se suočila, nikada nije završila. Riječ je o lajmskoj bolesti, odnosno boreliozi, infekciji uzrokovanoj bakterijom Borrelia burgdorferi, a koja se prenosi ugrizom inficiranog krpelja, no može ju, ako je zaražena, i majka prenijeti na plod. Cijeli je, kaže, spektar simptoma koji na nju mogu upućivati, među kojima su vrućica, glavobolja, slabost, bolovi, ali i upala zglobova, odnosno artritis… No tu je i Erythema migrans, crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obično iznad pet cm i dugo je prisutno, čak do nekoliko tjedana, a upravo je taj simptom Ani, dodaje, signalizirao da nešto nije u redu.
Među simptomima i nesanica, groznica…
– U svibnju 2005. ugrizla su me dva krpelja i ubrzo sam primijetila svojevrstan osip. Otišla sam kod liječnika koji mi je dao cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa i antibiotik koji sam pila pet dana što nije bilo dovoljno da iskorijeni boreliju, ali dostatno da se simptomi zaraze ne ispolje i da se prekine odgovor imunološkog sustava – prisjeća se Ana koja je, dodaje, tek nekoliko godina kasnije shvatila da je to bila kobna greška. Naime, kada su joj se javili prvi simptomi, odnosno bolovi u ekstremitetima, povišena temperatura i groznica, kaže, nije ih povezivala s ugrizom krpelja, no ubrzo su se javile probavne smetnje, jaki menstrualni bolovi s kojima se do tada nije susrela, a zatim i nesanica zbog čega je potražila savjete liječnika.
U većini slučajeva doktori se drže rezultata testova, a ne kliničkih simptoma, i to je jedan od glavnih razloga zbog kojih se teško dolazi do prave dijagnoze
Zbog nesanice je, dodaje, u jednom trenutku upućena i psihijatru koji joj je prepisao antihistaminike kako bi joj pomogli zaspati, no uzrok simptoma ostao je neprepoznat sve do 2011., kad je slučajno naišla na internetski forum u kojem su ljudi dijelili iskustva s čudnim stanjima nakon ugriza krpelja, u kojima je, kaže, prepoznala i vlastitu priču.
– Simptomi mogu biti različiti od sobe do osobe i to ovisi o imunološkom sustavu. Primjerice, u slučaju osipa, može se pojaviti i ne mora, no ako ga zamijetite i ako je specifičnog izgleda, imate li sreće, antibiotik ćete dobiti na vrijeme. U idealnom scenariju, nakon što primijetite simptome, odete liječniku koji vas pregleda, testira i liječi, no to zahtjeva stručnost doktora koji će vas razumjeti, koji će znati te simptome povezati s ugrizom krpelja i lajmskom bolešću, što je, nažalost, rijetkost – ističe Ana.
Western blot test iz krvi
Lajmska borelioza se najlakše dijagnosticira upravo na temelju karakteristične kožne promjene. Laboratorijski testovi mogu pomoći u potvrdi dijagnoze, ali oni obično nisu pozitivni prvih nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja. Ponekad je nužna izolacija bakterija s mjesta ugriza da bi se biopsijom kože postavila dijagnoza. Kada postoji sumnja da se radi o Lajmskoj boreliozi treba u pozitivnih osoba provesti testiranje Western blot testom iz krvi.
– U većini slučajeva doktori se drže rezultata testova, a ne kliničkih simptoma, i to je jedan od glavnih razloga zbog kojih se teško dolazi do prave dijagnoze. Uspjela sam prikupiti novac za privatna testiranja u inozemstvu, gdje su testovi poput LTT-a potvrdili prisutnost bakterije Borrelia burgdorferi i tri koinfekcije povezane s ugrizom krpelja. Tek 2023., nakon primjene antibiotika i imunostimulansa, došlo je i do serokonverzije, koju je napokon zabilježio i jedan od hrvatskih laboratorija. Što se pak liječenja tiče, eksperimentalna terapija postoji, no kod nas ju je nemoguće dobiti jer u Hrvatskoj, oboljeli od lajmske bolesti, nemaju pravo na apsolutno ništa – ističe Ana.
Bolest je preventabilna
Kako bi pacijentima koji se hvataju u koštac s ovom bolesti barem pokušala pomoći i omogućiti im jednostavniji dolazak do dijagnoze, a na koncu i liječenje, 2012. putem Facebooka pokrenula je inicijativu “Lajmska bolest Hrvatska”, kojoj je cilj prije svega edukacija, ali i spajanje ljudi, dijeljenje iskustva…
– Bolest je preventabilna zbog čega su ljudi jako ljuti, ali i žalosni. Cilj mi je otvoriti im put ka dijagnosticiranju i liječenju, iskoristiti znanja koja sam stekla tijekom godina, ali i svoje porive koji me vuku na daljnja istraživanja, često i nečega što bi se rijetko tko usudio. Želim i zaštiti prava aktualnih te budućih pacijenata jer pravda mi je uvijek na prvom mjestu – poručuje Ana.
( Ida Balog )
