Sposobnost prilagodbe na okoliš prirođena nam je, no u suvremenom načinu života koji je ispunjen nezdravim navikama i stresom, sve je izraženija potreba za povećavanjem otpornosti organizma na stresne utjecaje. Često se to odnosi na dodatke prehrani među kojima se u posljednje vrijeme često spominju – adaptogeni.
Moderan je to naziv za ono što je u tradicionalnoj medicini poznato već tisućljećima – biljke koje djeluju antistresno i potiču oporavak organizma. Kad je riječ o adaptogenima, taj pojam prije svega obuhvaća neke egzotične biljke koje rastu u ekstremnim klimatskim uvjetima. Smatra se da njihova sposobnost opstanka u “nemogućem“ okolišu ima sličan povoljan učinak na ljudski organizam.
Adaptogeni “pomažu normalizaciju rada organizma“ i “podižu potencijal tijela“. Opisuju se kao metabolički regulatori koji povećavaju sposobnost prilagodbe organizma i podnošenje stresnih situacija te pospješuju oporavak od stresa.
Adaptogenima se pripisuju brojni povoljni učinci na zdravlje: djeluju kao snažni antioksidansi, jačaju imunitet, povećavaju razinu energije i tjelesnu snagu, uravnotežuju razinu šećera i masnoća u krvi, smanjuju tjeskobu, omogućuju bolji san, poboljšavaju raspoloženje i koncentraciju…
Među tim superbiljkama ističu se različite vrste ginsenga: kineski, japanski, sibirski te indijski, poznat i kao ašvaganda (ashwagandha).
Često se spominju i mačja kandža (Uncaria tomentosa) te šisandra (Schisandra chinesis) koja je poznata u kineskoj tradicionalnoj medicini po antistresnom učinku.
U adaptogene se ubraja i ružičasti žednjak ili rodiola (Rhodiola rosea), poznat i kao zlatni korijen. Ova biljka raste i u europskim planinskim područjima. Penjači i planinari često koriste rodiolu za ublažavanje visinske bolesti, a sve više pokazuju se njezine koristi u liječenju depresije i anksioznosti. Zahvaljujući svojoj adaptogenosti, dovodi organizam u stanje ravnoteže.
Top 3 proljetnog ljekovitog cvijeća – plućnjak, ljubičica i tratinčica!
I.V.
Foto: Shutterstock
