Kada se pojavi iznenadna i jaka glavobolja u sljepoočnicama, osjetljivost vlasišta i bol u čeljusti kod osoba starijih od 50 godina, liječnici često sumnjaju na ozbiljno stanje. Biopsija temporalne arterije ključan je korak u potvrdi dijagnoze koja može spriječiti trajni gubitak vida.
Gigantocelularni arteritis, nekada poznat kao temporalni arteritis, upalna je bolest koja zahvaća srednje i velike krvne žile, s posebnom sklonošću prema ograncima karotidne arterije koji opskrbljuju glavu. Iako se može pojaviti u bilo kojoj arteriji, najčešće pogađa temporalne arterije smještene na sljepoočnicama. Ovo stanje gotovo isključivo pogađa osobe starije od 50 godina, a njegovi simptomi mogu biti dramatični i nagli. Najčešći znakovi upozorenja su novonastala, pulsirajuća glavobolja, bol u čeljusti koja se pojačava tijekom žvakanja, poznata kao klaudikacija, te izražena osjetljivost vlasišta na dodir. Pacijenti se često žale i na opće simptome poput umora, neobjašnjive vrućice i gubitka težine. Najozbiljnija komplikacija je, međutim, rizik od sljepoće. Upala može prekinuti dotok krvi u očni živac, što može dovesti do iznenadnog i, nažalost, trajnog gubitka vida. Zbog toga je brza i točna dijagnoza od presudne važnosti.
Biopsija temporalne arterije potvrđuje dijagnozu
Iako postoje brojne dijagnostičke metode, biopsija temporalne arterije i dalje se smatra zlatnim standardom za potvrdu dijagnoze, sa specifičnošću koja doseže sto posto. To znači da pozitivan nalaz biopsije sa sigurnošću potvrđuje bolest. Međutim, osjetljivost postupka je niža, što znači da negativan nalaz ne isključuje u potpunosti postojanje bolesti. Razlog tome je što upala arterije može biti segmentirana, s takozvanim “preskočenim lezijama”, gdje se upaljena područja izmjenjuju sa zdravim tkivom. Ako se uzorak uzme upravo s nezahvaćenog dijela, rezultat može biti lažno negativan. Zbog toga kirurzi nastoje uzeti uzorak duljine najmanje dva do tri centimetra kako bi povećali vjerojatnost pronalaska upalnih promjena. Patohistološka analiza uzorka tkiva pod mikroskopom traži karakteristične znakove, poput zadebljanja stijenke krvne žile, nakupljanja upalnih stanica te prisutnosti multinuklearnih divovskih stanica, po kojima je bolest i dobila ime.
Sam postupak biopsije temporalne arterije obično se izvodi ambulantno i traje između 30 i 60 minuta. Pacijent je tijekom zahvata budan jer se koristi lokalna anestezija koja u potpunosti umrtvljuje područje sljepoočnice
Sam postupak biopsije temporalne arterije obično se izvodi ambulantno i traje između 30 i 60 minuta. Pacijent je tijekom zahvata budan jer se koristi lokalna anestezija koja u potpunosti umrtvljuje područje sljepoočnice. Prije početka, kirurg će palpacijom ili uz pomoć ručnog Doppler ultrazvuka precizno locirati temporalnu arteriju i označiti njezinu putanju. Mjesto reza često se planira unutar linije kose kako bi ožiljak kasnije bio što manje vidljiv. Nakon dezinfekcije kože, kirurg radi mali rez, dug oko dva do tri centimetra, te pažljivo pristupa arteriji. Zatim se segment krvne žile izdvaja, a njezini krajevi se podvezuju kako bi se spriječilo krvarenje. Rana se zatvara šavovima u nekoliko slojeva. Uklonjeni uzorak arterije odmah se stavlja u formalin i šalje na detaljnu patološku analizu, čiji se rezultati čekaju nekoliko dana.
Rano uvođenje terapije ključno je za smirivanje upale i sprječavanje ishemijskih oštećenja. Iako dugotrajna terapija steroidima može s vremenom smanjiti upalne promjene u arteriji i tako utjecati na nalaz biopsije, istraživanja su pokazala da uzimanje lijekova do dva tjedna prije zahvata ne smanjuje značajno dijagnostičku vrijednost postupka
S obzirom na hitnost situacije i opasnost od gubitka vida, liječenje kortikosteroidima započinje se odmah po postavljanju kliničke sumnje na gigantocelularni arteritis, ne čekajući rezultate biopsije. Rano uvođenje terapije ključno je za smirivanje upale i sprječavanje ishemijskih oštećenja. Iako dugotrajna terapija steroidima može s vremenom smanjiti upalne promjene u arteriji i tako utjecati na nalaz biopsije, istraživanja su pokazala da uzimanje lijekova do dva tjedna prije zahvata ne smanjuje značajno dijagnostičku vrijednost postupka. Stoga se biopsija idealno planira unutar tjedan dana od početka liječenja. Prije samog zahvata, važno je obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje pacijent uzima, a posebice o onima koji utječu na zgrušavanje krvi.
Oporavak i mogući rizici
Oporavak nakon biopsije je relativno brz. Uobičajena je pojava blage boli, otekline i modrica na mjestu reza, što se povlači unutar tjedan dana. Bol se uspješno kontrolira uobičajenim analgeticima. Zavoj se obično uklanja nakon jednog do dva dana, a ranu je potrebno održavati suhom i čistom prema uputama liječnika. Šavovi se najčešće uklanjaju nakon sedam do deset dana. Preporučuje se izbjegavanje težih fizičkih napora nekoliko dana nakon zahvata. Iako je biopsija siguran postupak, kao i svaka operacija, nosi određene rizike. Najčešće su to manje komplikacije poput krvarenja, hematoma ili infekcije rane. Najozbiljnija, ali vrlo rijetka komplikacija je oštećenje temporalnog ogranka facijalnog živca, koji prolazi u blizini arterije. To može dovesti do prolazne ili, iznimno rijetko, trajne slabosti mišića čela, odnosno nemogućnosti podizanja obrve na zahvaćenoj strani. Rizik od ishemijskog moždanog udara je izuzetno nizak.
Tumačenje nalaza i nove dijagnostičke metode
Nalazi patološke analize ključni su za daljnje liječenje. Pozitivan nalaz, koji potvrđuje vaskulitis, znači da će pacijent morati dugotrajno uzimati kortikosteroide, često i više od godinu dana, uz postupno smanjivanje doze. Negativan nalaz, s druge strane, ne znači nužno da pacijent nema gigantocelularni arteritis. U tom slučaju, odluka o nastavku ili prekidu terapije donosi se na temelju cjelokupne kliničke slike, uključujući simptome te povišene vrijednosti upalnih markera u krvi, poput sedimentacije eritrocita (SE) i C-reaktivnog proteina (CRP). Posljednjih godina, kao alternativa ili nadopuna biopsiji, sve se više koristi neinvazivna dijagnostika, prvenstveno color duplex ultrazvuk temporalnih arterija. Iskusni sonografičar može vizualizirati zadebljanje stijenke arterije uzrokovano upalom i edemom, što se prikazuje kao tamni prsten oko lumena žile. Iako je ova metoda vrlo specifična ako je nalaz pozitivan, njezina osjetljivost je ograničena. Stoga, unatoč napretku u slikovnim metodama, biopsija temporalne arterije za mnoge kliničare i dalje ostaje nezamjenjiv alat u potvrđivanju ove teške i potencijalno razorne bolesti. ( Ordinacija.hr )
