Bolesti, poremećaji i bolesna stanja srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) najveća su pošast modernog doba.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije one su prvi po redu uzrok smrti u zapadnim zemljama, u više od 50 posto slučajeva. Hrvatska nije iznimka, gdje se oko 50 posto svih smrtnih slučajeva izravno povezuje s kardiovaskularnim bolestima. One su brojne i raznolike – od arterijske hipertenzije (visok tlak), srčanih aritmija do srčanog i moždanog udara te zatajenja srca.
Kardiovaskularne bolesti postoje oduvijek. U grčkoj mitologiji bog Apolon i njegova sestra, božica Artemida, bili su poznati kao nositelji iznenadne smrti. Naime, kad bi se neka osoba neobjašnjivo srušila na pod i umrla, smatralo se da ju je pogodila Apolonova (ako je umro muškarac) ili Artemidina (ako je umrla žena) strijela. Tada nije bilo tehnologije koja bi objasnila takve nagle smrti mladih i zdravih osoba, ali danas se smatra kako je uzrok smrti tih ljudi bila posljedica neke urođene srčane mane. I danas su urođene srčane mane najčešće urođene malformacije u ljudi, ali se mogu liječiti i/ili ispraviti. Tada nisu, a nije se ni znalo za njih pa su ljudi takve neobjašnjive tragične priče pripisivali bogovima.
Čemu danas možemo pripisati ogroman porast pojave kardiovaskularnih bolesti? Nekoliko je faktora ključno u njihovom razvoju te širenju do razine epidemije tijekom 20. i 21. stoljeća.
Dob i spol
Općepoznata je činjenica da su stanovnici Europe i Sjeverne Amerike prije otprilike 100 godina živjeli gotovo upola kraće nego danas. Poboljšanje higijenskih uvjeta, socijalnog statusa, društvenih sloboda i razvoj medicine produžili su životni vijek (koji u Hrvatskoj danas iznosi u prosjeku 71 godinu za muškarce i 76 godina za žene). A time i životni vijek naših organa i tkiva. Kao što to biva uvijek i svugdje, dolazi do svojevrsnog ”zamora materijala”. Krvne žile jednostavno nisu jednako elastične kod osobe od 25 godina i one od 65 godina. Isto tako, krvne žile mladih ljudi nisu još opstruirane visokom razinom masnoće jer je jednostavno nije uneseno dovoljno. Iza pedesete već jest. Srce udara snažno kod mladih ljudi, kod starijih slabije, jednostavno taj mišićni organ oslabi.
Nekada su ljudi umirali od tada neizlječivih infektivnih bolesti, žene pri porodu itd. i jednostavno nisu niti dosegnuli godine u kojima su srce i krvne žile mogli pokazivati znakove starenja. Danas je upravo to jedan od glavnih razloga povećanja učestalosti kardiovaskularnih bolesti.
Vezan uz dob je i spol. Naime, muškarci obolijevaju od krvožilnih bolesti dvostruko češće od žena, a u dobi prije 50. godine života još i više. Razlog tomu je što žene imaju visoku razinu ženskih spolnih hormona, koji djeluju zaštitnički na kardiovaskularni sustav. Nakon menopauze (koja se događa najčešće između 50. i 55. godine života), pojava bolesti i poremećaja vezanih uz kardiovaskularni sustav naglo se povećava u ženskoj populaciji, što se pripisuje upravo drastičnom padu koncentracije ženskih spolnih hormona. No čak i tada je pojavnost tih bolesti manja nego kod muškaraca.
Prehrana
Prehrana bogata zasićenim mastima i šećerima značajan je faktor nastanka krvožilnih bolesti. Tijekom proteklog stoljeća takva je vrsta hrane postala izrazito popularna zbog jednostavnosti pripreme, dostupnosti kao i brzog unosa velike količine energije, bez dugotrajnog sjedenja za stolom, što je ljudima ”užurbanog” 20. stoljeća i odgovaralo. Jasno je da se masti, ukoliko ih unosimo previše, talože na krvnim žilama, smanjujući im promjer, a ponekad ih potpuno i začepljujući, što može dovesti do srčanog i moždanog udara.
Sjedilački način života
Već je od davnina poznato da je tjelesna aktivnost dobra za zdravlje. Nekada je ona bila i nužnost jer je većina poslova, načina putovanja i zabave uključivala neki oblik tjelesne aktivnosti (rad u polju, jahanje, šetnje po prirodi, lov i ribolov, pranje odjeće…). Danas prevladava tzv. sjedilački način života u kojem većinu vremena provodimo sjedeći, ležeći ili minimalno se krećući. Velik broj poslova uključuje višesatni rad na računalu. To dovodi do povećanja tjelesne mase, koja pak često uzrokuje pojavu raznih bolesti: od taloženja viška energetskih molekula (vidi gore), do pojave dijabetesa, koji je još jedan faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Pušenje
Već je mnogo puta spomenuto, ali nije loše ponoviti: pušenje je višestruko štetno za ljudski organizam, pa tako i za njegov krvožilni sustav. Pušači imaju nekoliko puta veće šanse da obole od bolesti srca i krvnih žila. Mehanizmi nisu potpuno poznati, ali uzmemo li u obzir samo smanjenje učinkovitosti tjelovježbe zbog smanjenog kapaciteta pluća u pušača, jasno je da se pušiti ne isplati. Svima koji ovo čitaju i misle: ”Da, ali prestanak pušenja uzrokuje debljanje’,’ poručujemo da to nije istina te nema nikakve fiziološke povezanosti između pušenja cigareta i tjelesne težine. Do njenog porasta najčešće dolazi zbog tzv. ”nervoznog jedenja”, ali taj je mehanizam duboko psihološki povezan uz nagrađivanje dobrih postupaka hranom još od djetinjstva. Centar za glad u mozgu i ovisnost bilo koje vrste, pa tako i nikotinske, nisu ni na koji način povezani.
Pogled u budućnost
Nažalost, nema naznaka da će se učestalost bolesti i poremećaja kardiovaskularnog sustava smanjivati tijekom sljedećih desetljeća. Naprotiv, prognoze su vrlo loše: sve je više pretile djece (djece čiji indeks tjelesne mase prelazi 30), a kardiovaskularne bolesti kao posljedica nepravilne i nezdrave prehrane javljaju se čak i u afričkim zemljama s visokim postotkom gladnog stanovništva jer im je često dostupna samo manje kvalitetna hrana i neuravnotežena prehrana. Gotovo sve države provode kampanje osvješćivanja svojih građana o prevenciji bolesti srca i krvnih žila, potiču tjelovježbu, prestanak pušenja i zdraviju prehranu, pogotovo u obrazovnim ustanovama. U Hrvatskoj je primjerice predmet tjelesna i zdravstvena kultura najdulje prisutan u sustavu obrazovanja: jedini je predmet obavezan od prvog razreda osnovne škole pa do kraja druge godine fakulteta. U mnogim državama prisutan je od vrtića.
Usprkos tome, ubrzan, ali istovremeno i sjedilački način života, cijena i nedostupnost zdrave hrane, nemogućnost odupiranju lošim navikama te nedostatak simptoma bolesti, često dok nije prekasno (začepljene krvne žile ne bole, kao ni visok tlak), najvažniji su razlozi zašto se pandemija kardiovaskularnih bolesti širi sve dalje i brže. Svako vrijeme ima neku svoju bolest, koja, poput kuge u srednjem vijeku, svakodnevno odnosi na desetke tisuće života. Ovo je naša, moderna pošast. Ali samo zajedničko djelovanje medicine, nutricionizma i naših boljih navika zaustavit će njeno širenje.
Izvor: Biologija.com.hr
