Većina ljudi ne razmišlja o krvnom tlaku sve dok se ne susretne s problemima na svojoj koži. Čak i ako vam se čini kako nemate tegobe, trebali biste znati koliko je vaš tlak, s obzirom da trećina osoba koje imaju viši krvni tlak toga nije ni svjesna.
Hipertenzija može uzrokovati bolesti srca, mozga, oka i bubrega, odnosno može dovesti do srčanog ili moždanog udara, udar ili pak zadebljanja stijeni krvnih žila (ateroskleroze). Od nje pati barem petina ukupne populacije!
Tko je izložen najvećem riziku?
Ako ste mlađi od 55 godina, tada znajte kako je hipertenzija češća kod muškaraca, no osobe stare između 55 i 64 godine podjednako su pogođene ovom zdravstvenom tegobom, neovisno o spolu. U nešto starijoj skupini (osobe starije od 65 godina), najvećem riziku su izložene žene. Ukoliko netko u vašoj obitelji ima visok krvni tlak, veća je vjerojatnost da ga imate i vi.
Prekomjerna težina i pretilost te starija životna dob povećavaju rizik pojave povišenog krvnog tlaka.
Što znače određene vrijednosti krvnog tlaka?
Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji (dijastolički) tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. Vrijednosti krvnog tlaka mijenjaju se tijekom dana, kao i kroz dulje vremensko razdoblje, što znači da vrijednosti ne moraju nužno biti iste svakog dana. One će ovisiti o tjelesnoj aktivnosti, stupnju stresa, emocionalnom stanju, dobu dana (ujutro je obično viši nego navečer) i sl.
Osobe s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju šest puta veći rizik
obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.
Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.
Savjete kako si pravilno izmjeriti krvni tlak donosi Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Centra za promicanje zdravlja:
1. Opustite se. Mirno sjedite sa stopalima na tlu.
2. Temperatura u prostoriji u kojoj mjerite krvni tlak ne smije biti niti previsoka niti preniska.
3. Ruka na kojoj mjerite krvni tlak mora biti položena na tvrdu podlogu i u razini srca.
4. Pripazite da je “manšeta“ za mjerenje odgovarajuće dimenzije i da je pravilno postavljena.
5. Prije mjerenja nemojte pušiti ni piti crnu kavu.
6. Ukoliko uzimate terapiju, krvni tlak mjerite prije i nakon uzimanja terapije.
7. Mjerite tlak najmanje u dva navrata u jednom danu (ujutro i navečer). Svaki put izmjerite tlak dva puta s razmakom od tri do pet minuta između mjerenja.
8. Zapisujte vrijednosti krvnog tlaka kako biste mogli izračunati srednju vrijednost kroz odgovarajuće razdoblje.
9. Stanje krvnog tlaka određuje se računanjem prosječne vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje (mjesec dana), ukoliko ne postoji potreba za odlaskom liječniku prije, radi izmjerenih visokih vrijednosti (2. ili 3. stupanj hipertenzije).
Najsigurnije i najtočnije mjerenje ipak je ono koje obavlja vaš liječnik obiteljske medicine.
Klasifikacija brojčane vrijednosti krvnog tlaka
- Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80.
- Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85.
- Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139, a dijastolički između 85 i 89. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
- Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159, a dijastolički tlak između 90 i 99. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.
- Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109. U tom slučaju biste trebali kontrolirati tlak kod liječnika kroz jedan mjesec.
- Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 na više i dijastolički od 110 na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jedan tjedan.
Može li se arterijska hipertenzija spriječiti? Saznajte u intervjuu s prim. dr. Marinom Kvarantanom!
