Istraživači Sveučilišta Johns Hopkins otkrili su kako se slab rad srca u mladih pretilih miševa može popraviti niskokaloričnom prehranom i mršavljenjem, dok kod starijih miševa koji su bili pretili tijekom dužeg razdoblja nije došlo do poboljšanja rada srca. Zaključili su kako je potrebno provesti još istraživanja da bi se otkrilo kako ova saznanja mogu utjecati na srčane bolesti kod ljudi, no studija bi u međuvremenu trebala potaknuti pretile ljude na smanjenje tjelesne težine što je prije moguće kako bi smanjili rizik od bolesti srca u kasnijoj dobi.
Istraživanje Sveučilišta
Johns Hopkins provedeno na pretilim miševima dovelo je do otkrića blagotvornih
učinaka mršavljenja na zdravlje srca mladih osoba. Naime, istraživači su tijekom
studije otkrili kako se slab rad srca u mladih pretilih miševa može popraviti
niskokaloričnom prehranom i mršavljenjem. No, kod starijih miševa koji su bili
pretili tijekom dužeg razdoblja nije došlo do poboljšanja rada srca, iako su bili
na jednakom režimu prehrane. Rezultate istraživanja objavio je časopis Journal of Cardiovascular Translational
Research.
“Naše je istraživanje
pokazalo da je, što su duže miševi pretili, veći rizik da neće biti moguće
poboljšati rad njihovog srca“, izjavio je Majd AlGhatrif, stariji autor istraživanja
i asistent na Sveučilištu Johns Hopkins.
“Ne znamo jesu li rezultati
primjenjivi i na ljude, i ako jesu, pod kojim uvjetima. Ipak, osnovni je zaključak
da ćemo od gubitka težine imati više koristi ako što ranije počnemo mršavjeti”, izjavila je Lili Barouch,
starija autorica istraživanja, asistentica i kardiologinja na Sveučilištu Johns
Hopkins. “Svakako je nužno provesti
daljnje istraživanje kako bismo saznali bi li naša otkrića bila primjenjiva i
na ljude”.
Mogu li se “poništiti” štetni učinci debljine na srce?
Barouch ističe da je općepoznato da pretilost povećava rizik
od kardiovaskularnih bolesti, a neke su studije pokazale kako se smanjenjem
unosa kalorija i mršavljenjem neki štetni utjecaji pretilosti na srce mogu “poništiti”. No, dosad nije bilo jasno utječu li na mogućnost poboljšanja
funkcija srca dob pojedinaca ili podatak o tome koliko su dugo bili pretili.
Kako bi razjasnili to pitanje, istraživači su proučavali učinke
smanjenja unosa kalorija na dvjema skupinama miševa, jedne starijih i jedne
mlađih. U mlađoj su skupini bili miševi stari dva mjeseca (u dobi koja odgovara
mladim punoljetnicima), a u starijoj miševi stari između šest i sedam mjeseci
(u srednjoj dobi). Svi su miševi bili podvrgnuti genetskom inženjeringu kako bi
se rodili bez leptina, hormona koji uzrokuje osjećaj sitosti. Manjak leptina
uzrokuje prejedanje i pretilost pa su se miševi prejedali kad god im je hrana
bila dostupna. Kod miševa obiju skupina došlo je do oštećenja srca, uključujući
i pojavu dijastoličke krutosti koja utječe na mogućnost srca da se opušta i
puni krvlju te može dovesti do njegovog zatajenja.
I mlađi i stariji miševi nakon četiri su tjedna
niskokalorične prehrane podjednako smršavjeli. No, kod mlađih je miševa takav
režim pozitivno utjecao na rad srca te doveo do normalne dijastoličke funkcije
i smanjenja masnih naslaga u stanicama srca, dok je kod starijih miševa srce
ostalo oštećeno, unatoč tome što je došlo do smanjenja oksidacijskog stresa.
Barouch ističe kako je potrebno provesti još istraživanja da
bi se otkrilo kako ova saznanja mogu utjecati na srčane bolesti kod ljudi. U
međuvremenu, studija bi trebala potaknuti pretile ljude na smanjenje tjelesne
težine što je prije moguće kako bi smanjili rizik od bolesti srca u kasnijoj
dobi.
Izvor: časopis Journal of Cardiovascular Translational
Research
Ordinacija.hr
