Žeđ, voćni zadah iz usta, mučnina, gubitak težine, nedostatak teka, slabost, ekstremni umor… Imate li ove simptome, odmah se javite liječniku
Kao što se nekoć dijabetes tipa 2 nazivalo staračkim, tip 1 nosio je titulu – mladenačkog. Posljednjih godina ti se nazivi sve rjeđe upotrebljavaju jer dvojku sve češće dobivaju i mladi, a jedinica više nije rijetkost ni među starijom populacijom.
Tip 1 u javnosti je često percipiran kao opasniji tip dijabetesa jer, kada od njega obolite, to znači da vaša gušterača više uopće ne proizvodi hormon koji nazivamo inzulin, a koji regulira razinu šećera u krvi. Ako nema inzulina, šećer u krvi raste, a kako ga kod osoba koje obole od tipa 1 nema uopće, to znači da ga u tijelo moramo unositi često, odnosno svakog dana.
Debljate se? Možda se radi o inzulinskoj rezistenciji, a liječnik objašnjava kako je prepoznati
To se uglavnom radi putem injekcija, što znači da su dijabetičari tipa 1 osuđeni na često ‘pikanje’, ali postoje i nove tehnologije poput inzulinske pumpe koja praktički služi kao vanjska gušterača pa se umjesto nekoliko puta dnevno malom iglom ubodete jednom u tri dana. Za razliku od dijabetesa tipa 2 od kojeg prema procjenama boluje svaki jedanaesti stanovnik našeg planeta, tip 1 je puno rjeđi, statistički gledano od njega boluje nešto manje od 10 posto ukupnog broja oboljelih od dijabetesa.
Nema regeneracije
Znanost još nije uspjela dati odgovor na pitanje što točno uzrokuje ovaj tip dijabetesa koji nastaje tako da se tijelo, s obzirom na to da je riječ o autoimunoj bolesti, okrene samo na sebe i počne stvarati protutijela koja uništavaju beta-stanice gušterače koje proizvode inzulin. Jednom kad se te stanice unište, nema načina da ih se regenerira.
Kod dijabetesa tipa 1 simptomi su slični kao i kod tipa 2, samo što su puno izraženiji. To su prvenstveno dehidracija i učestala potreba za mokrenjem, žeđ izazvana dehidracijom te voćni zadah iz usta koji ukazuje na opasno povišenu razinu šećera, a taj povišeni šećer može izazvati i veliku mučninu i povraćanje do kojeg dolazi kada tijelo prekomjerni šećer iz krvi ne može izbaciti samo kroz urin. Tu su još i gubitak težine izazvan upravo takvim dehidracijama jer, kada je šećer visok, dolazi i do gubitka apetita te osjećaja slabosti i ekstremnog umora.
Ako primijetite ovakve simptome, hitno se javite liječniku opće prakse koji će vam provjeriti razinu šećera u krvi, a ako on, što je kod dijabetesa ovog tipa čest slučaj, bude preko 10, bit ćete upućeni dijabetologu. Vjerojatno će vas i na nekoliko dana zadržati u bolnici kako bi vam se odredila točna terapija uzimanja inzulina.
Kod tipa 2 prehrana je bitnija
Oni kojima je dijagnosticiran dijabetes tipa 1 ponešto su, moglo bi se reći, fleksibilniji kada je u pitanju prehrana. Naime, oni s tipom 2 moraju paziti što jedu jer unošenje dodatne količine ugljikohidrata ne mogu tek tako pokriti davanjem inzulina. Isto tako, iako na prvu ova dijagnoza može djelovati crno zbog svih svojih pravila koja s njom dolaze, ona se u biti vrlo brzo nauče, a kroz upoznavanje ove bolesti donekle ste i prisiljeni upoznati vlastito tijelo i naučiti što mu paše, a što ne.
100 godina inzulina: Upoznajte 20 nevjerojatnih činjenica o dijabetesu i inzulina
Uz to, zbog redovitih liječničkih pretraga koje se obavljaju zbog potencijalne opasnosti od komplikacija koje mogu nastati ako ovu bolest ipak gotovo uopće ne kontrolirate i ne držite se nekih osnovnih smjernica, puno su veće šanse da će liječnici na vrijeme otkriti i neke druge bolesti koje nužno nemaju veze s dijabetesom i moći ih na vrijeme prevenirati ili izliječiti.
Dijabetes tipa 2 nazivaju i tihim ubojicom. Postao je prava pošast, jer prije samo dva desetljeća od njega je bolovalo 150 milijuna ljudi, da bi se ta brojka 2015. popela na 415 milijuna, a za točno četvrt stoljeća ona će prema nekim procjenama narasti na čak 700 milijuna oboljelih.
Nažalost, tip 2 dijabetesa se najčešće dijagnosticira u već poodmaklom stupnju razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima. To je i jedan od razloga zašto se dijabetes naziva tihi ubojica.
Svakih pet sekundi ubije jednu osobu
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 784 milijuna do 2030. godine. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze. U svijetu svakih pet sekundi od šećerne bolesti umire jedna osoba, a gotovo polovina je mlađa od 60 godina.
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 posto slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Poručuju to iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su, ističu, ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Rizični čimbenici
Rizični čimbenici koje ne možete promijeniti, a povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2:
- starija životna dob (iznad 45 godina života)
- srodnik s dijabetesom tipa 2
- sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći
Rizični čimbenici za nastanak dijabetesa tipa 2 na koje možete utjecati:
- prekomjerna tjelesna težina i pretilost
- nezdrava prehrana
- pušenje
- premalo tjelesne aktivnosti (manje od 3 puta tjedno)
Smrznuto voće i povrće može imati više vitamina od svježeg
U početku dijabetes ne dovodi do simptoma i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati svoju razinu šećera u krvi, osobito ako imate neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da ćete oboljeti od dijabetesa. Provjerite svoju razinu šećera u krvi, savjetuju u HZJZ-u, ako je niste kontrolirali u protekle dvije godine, kao i ako ste stariji od 50 godina.
Kontrolirajte razinu šećera trebate i ako imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25), povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi, kao i ako ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine veće od 4 kilograma. Ista preporuka vrijedi i za sve koji imaju dijabetičara u obitelji, ali i za žene sa sindromom policističnih jajnika.
Prema podacima CroDiab-a, odnosno Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2022. bilo registrirano 388.213 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000.
Simptomi
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):
- pojačano žeđanje
- učestalo mokrenje
- pojačana glad
- umor
- zamućen vid
- usporeno cijeljenje rana
- smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima
Mitovi i činjenice
Mit: Dijabetes nije teška bolest
Činjenica: Dijabetes uzrokuje više smrti nego rak dojke ili HIV zajedno. Smrt svake 9. do 10. osobe u Europi može se pripisati dijabetesu.
Mit: Konzumacija velikih količina šećera uzrokuje dijabetes
Činjenica: Odgovor nije jednostavan. Tip 1 bolesti uzrokovan je genetskim faktorima koji pod utjecajem određenih okolišnih faktora dovode do razvoja bolesti. Tip 2 uzrokovan je faktorima povezanim sa stilom života (tjelesna aktivnost, tjelesna masa) koji u slučaju postojanja genetske predispozicije dovode do razvoja bolesti. Preobilna prehrana bogata kalorijama iz bilo kojeg izvora (šećeri, masti, mesne prerađevine, meso…) doprinosi porastu tjelesne mase pa tako i dijabetesu. Određena istraživanja dokazala su da je konzumacija zaslađenih napitaka (gazirana pića, voćni sokovi, energetski napitci, zaslađeni čajevi…) povezana s razvojem dijabetesa. Pijte vodu!
