Četiri nova istraživanja pokazuju da bi krvni biomarkeri mogli prepoznati rane znakove Alzheimerove bolesti godinama prije pojave simptoma, otvarajući mogućnost pravodobnijeg liječenja i bolje skrbi za oboljele.
U Hrvatskoj s demencijom živi više od 50.000 osoba, a Alzheimerova bolest najčešći je oblik ove bolesti te čini između 60 i 70 posto svih slučajeva. Kako se očekivani životni vijek produljuje, stručnjaci upozoravaju da će broj oboljelih u narednim desetljećima nastaviti rasti. Upravo zato rano otkrivanje bolesti postaje jedan od najvećih prioriteta moderne medicine jer omogućuje pravodobno liječenje, usporavanje napredovanja bolesti i kvalitetnije planiranje skrbi.
Dosad se dijagnoza Alzheimerove bolesti uglavnom postavljala na temelju neuroloških pregleda, kognitivnih testova, snimanja mozga i analize cerebrospinalne tekućine. No posljednjih godina znanstvenici intenzivno razvijaju jednostavnije i manje invazivne metode, a sve više istraživanja pokazuje da bi obična krvna pretraga u budućnosti mogla otkriti prve znakove bolesti mnogo prije pojave simptoma.
Četiri nedavno objavljena istraživanja, prenosi Medical News Today, upućuju na to da bi različiti krvni biomarkeri – od proteina tau i beta-amiloida do metabolita povezanih s crijevnim mikrobiomom – mogli postati važan alat za rano prepoznavanje osoba koje imaju povećan rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Povišene razine proteina povezane s bržim padom kognitivnih sposobnosti
Studija objavljena u svibnju ove godine u časopisu The Lancet ispitivala je mogu li krvni biomarkeri otkriti prve znakove kognitivnog propadanja kod osoba u dobi od 53 do 69 godina koje još nisu imale dijagnozu demencije.
Istraživači su analizirali podatke gotovo 1.300 sudionika dugogodišnje američke studije CARDIA. Oko šest posto ispitanika imalo je povišene razine proteina tau i beta-amiloida u krvi, a tijekom petogodišnjeg praćenja upravo su oni pokazali znatno izraženiji pad kognitivnih sposobnosti u usporedbi s osobama koje nisu imale povišene vrijednosti tih biomarkera.
Klinička neuropsihologinja Megan Glenn, koja nije sudjelovala u istraživanju, istaknula je kako znanstvenici već dugo znaju da biološke promjene povezane s Alzheimerovom bolešću počinju desetljećima prije nego što se postavi dijagnoza demencije. Prema njezinim riječima, ovakva istraživanja predstavljaju važan korak prema tome da rano otkrivanje bolesti postane dostupnije široj populaciji.
Krvni test mogao bi upozoriti na rizik i do 25 godina prije simptoma
Drugo veliko istraživanje, objavljeno u ožujku 2026. u časopisu JAMA Network Open, obuhvatilo je 2.766 žena starije životne dobi koje na početku nisu imale nikakve poteškoće s pamćenjem ni razmišljanjem.
Tijekom praćenja koje je trajalo od jedne do čak 25 godina pokazalo se da su žene s višim razinama proteina pTau217 u krvnoj plazmi imale veći rizik razvoja blagih kognitivnih smetnji ili demencije.
Od ukupnog broja sudionica njih 1.311 imalo je povišene vrijednosti pTau217, a upravo su kod njih tijekom praćenja češće zabilježeni znakovi kognitivnog propadanja. Istraživači su također uočili da su osobe starije od 70 godina te nositelji gena APOE ε4 imali izraženiji pad kognitivnih funkcija.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da rezultate treba tumačiti s oprezom. Imunolog Ebrahim Zandi sa Sveučilišta Južne Kalifornije istaknuo je kako su u istraživanju sudjelovale isključivo žene u postmenopauzi, zbog čega se rezultati ne mogu jednostavno primijeniti na muškarce ili mlađe osobe. Dodao je i da su potrebna dodatna istraživanja na raznolikijim populacijama kako bi se utvrdila pouzdanost ovih biomarkera.
Biomarker bi mogao otkriti bolest prije nego što to pokažu snimke mozga
Treće istraživanje, objavljeno u travnju u časopisu Nature Communications, pratilo je 317 osoba u dobi između 50 i 90 godina koje na početku nisu imale poteškoće s pamćenjem ili razmišljanjem. Tijekom prosječno osam godina praćenja pokazalo se da su osobe s višim početnim razinama pTau217 brže razvijale kognitivno propadanje.
Povišene vrijednosti tog biomarkera bile su povezane i s većim nakupljanjem beta-amiloida u mozgu, proteina za koji se smatra da ima ključnu ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti.
Voditelj istraživanja Hyun-Sik Yang istaknuo je da su dva krvna testa za određivanje pTau217 već odobrena za kliničku primjenu u SAD-u, gdje ih je odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA). Prema dosadašnjim rezultatima, ti testovi pokazuju jednaku, a u nekim slučajevima čak i veću točnost od analize cerebrospinalne tekućine te vrlo dobro odgovaraju rezultatima amiloidnog PET snimanja.
Stručnjaci smatraju da bi, potvrde li se dosadašnji rezultati u dodatnim istraživanjima, ovakvi testovi s vremenom mogli postati važan dio dijagnostike i u drugim zdravstvenim sustavima.
Veza između crijeva i mozga otvara nove mogućnosti
Posljednje istraživanje dolazi sa Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su znanstvenici proučavali povezanost između Alzheimerove bolesti i metabolita koje proizvode crijevne bakterije. Analizirani su uzorci krvi i stolice 15 osoba starijih od 50 godina. Dio sudionika nije imao nikakve znakove kognitivnog oštećenja, dok su drugi imali blage ili subjektivne smetnje s pamćenjem i razmišljanjem.
Primjenom metoda strojnog učenja istraživači su identificirali 33 različita metabolita. Osobe s blagim kognitivnim oštećenjem imale su niže razine neuroprotektivnih metabolita koji podupiru zdravlje mozga, ali i više razine citotoksičnog metabolita indoksil-sulfata.
To sugerira da bi promjene u spojevima koje stvaraju crijevne bakterije također mogle poslužiti kao vrlo rani pokazatelj kognitivnog propadanja.
Internist dr. Dung Trinh smatra da su rezultati ohrabrujući jer upućuju na mogućnost razvoja jednostavnog krvnog testa kojim bi se mogle prepoznati osobe s vrlo ranim promjenama. Ipak, naglašava kako je riječ o malom presječnom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali još ne može potvrditi da će se na temelju tih biomarkera pouzdano moći predvidjeti razvoj demencije.
Što ovi rezultati znače?
Iako nijedna od ovih krvnih pretraga još nije zamjena za postojeće dijagnostičke metode, sva četiri istraživanja vode prema istom zaključku – jednostavan uzorak krvi mogao bi u budućnosti omogućiti znatno ranije prepoznavanje osoba koje imaju povećan rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Takav bi napredak liječnicima omogućio da bolest otkriju godinama prije pojave prvih simptoma, kada je mogućnost pravodobnog liječenja najveća. To bi otvorilo prostor za ranije uvođenje terapije, promjene životnih navika, kvalitetnije planiranje skrbi te, dugoročno, razvoj učinkovitijih metoda liječenja jedne od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice.
(Ordinacija.hr)
