Denzitometrija je brz i bezbolan pregled kojim se mjeri gustoća kostiju te procjenjuje rizik od osteopenije, osteoporoze i prijeloma. Saznajte kako izgleda pregled i kako se tumače njegovi rezultati.
Kako starimo, koštana masa može se postupno smanjivati, zbog čega kosti postaju slabije i podložnije prijelomima. Jedan od načina da se procijeni njihova čvrstoća jest test gustoće kostiju, poznat i kao denzitometrija ili DEXA (DXA) pregled.
Tijekom pregleda pomoću rendgenskih zraka vrlo male doze mjeri se količina minerala, prvenstveno kalcija, u kostima. Pregled može obuhvatiti kukove, kralježnicu, podlaktice, petu ili prst, ovisno o vrsti uređaja i razlogu zbog kojeg se radi.
Rezultat se izražava kroz T-rezultat (T-score), koji pomaže utvrditi postoji li smanjena koštana masa, odnosno osteopenija, ili osteoporoza – stanje u kojem su kosti oslabljene i postoji veći rizik od prijeloma.
Zašto se radi test gustoće kostiju?
Osteopenija i osteoporoza često ne uzrokuju simptome sve dok ne dođe do prijeloma. Zato se denzitometrija koristi za otkrivanje, dijagnosticiranje i praćenje smanjene gustoće kostiju te procjenu rizika od prijeloma.
Na povećan rizik od slabe gustoće i čvrstoće kostiju mogu utjecati:
- obiteljska povijest osteoporoze
- dijabetes ili reumatoidni artritis
- rana menopauza
- nedostatak tjelesne aktivnosti
- pušenje i veća konzumacija alkohola
- uzimanje određenih lijekova, primjerice glukokortikosteroida
- BMI niži od 21
- postmenopauza i dob iznad 50 godina.
Ako imate čimbenike rizika za osteoporozu, razgovarajte s liječnikom o tome trebate li napraviti denzitometriju.
Pokazuje li denzitometrija artritis?
Ne. Denzitometrija ne moože dijagnosticirati artritis.
Artritis zahvaća zglobove i može uzrokovati bol, ukočenost i osjećaj topline. Dijagnosticira se na temelju simptoma, fizikalnog pregleda, zdravstvene i obiteljske povijesti te, prema potrebi, krvnih i slikovnih pretraga.
Ipak, osobe s artritisom ponekad trebaju denzitometriju. Primjerice, dugotrajno uzimanje kortikosteroida može utjecati na gustoću kostiju, dok osobe s reumatoidnim artritisom zbog kronične upale imaju veći rizik od osteoporoze.
Je li denzitometrija sigurna?
DEXA pregled smatra se vrlo sigurnom pretragom. Tijekom njega osoba je izložena vrlo maloj dozi rendgenskog zračenja.
Ako ste trudni ili postoji mogućnost trudnoće, prije pregleda obavezno obavijestite liječnika i radiološkog tehnologa. Također recite ako ste nedavno imali pretragu tijekom koje je korišten barij ili drugo kontrastno sredstvo. U tom slučaju možda ćete morati pričekati oko 14 dana prije denzitometrije.
Kako se pripremiti?
Posebna priprema uglavnom nije potrebna. Na dan pregleda možete normalno jesti i piti, ali dodatke kalcija ne biste trebali uzimati najmanje 24 sata prije pregleda. To uključuje i neke lijekove protiv žgaravice i probavnih tegoba koji sadrže kalcij.
Preporučuje se odjenuti široku i udobnu odjeću te izbjegavati metalne patentne zatvarače, remenje i nakit. Ako je potrebno, dobit ćete bolničku odjeću. Sam pregled traje otprilike 10 do 30 minuta.
Kako izgleda pregled?
Nakon prijave i ispunjavanja dokumentacije bit ćete odvedeni u prostoriju za pregled. Ležat ćete na leđima na stolu, s nogama ispruženima ili savijenima i oslonjenima na podstavljeni oslonac.
Detektor će prolaziti iznad vašeg tijela, dok će rendgenski generator biti smješten ispod stola. Važno je tijekom pregleda potpuno mirno ležati kako bi snimke bile što kvalitetnije. Ponekad će vas zamoliti da na nekoliko sekundi zadržite dah.
Nakon pregleda možete odmah ustati, obući se i nastaviti sa svojim uobičajenim aktivnostima. Nisu potrebni odmor ni poseban oporavak.
Što znače rezultati?
Rezultat denzitometrije sadržava T-rezultat (T-score) i Z-rezultat (Z-score).
- T-rezultat uspoređuje gustoću vaših kostiju s gustoćom kostiju zdrave mlade osobe s normalnom koštanom masom.
- Z-rezultat uspoređuje gustoću vaših kostiju s onom kod osoba vaše dobi.
Kod procjene osteoporoze najvažniji je T-rezultat:
- normalna gustoća kostiju: -1 ili više
- osteopenija: između -1 i -2,4
- osteoporoza: -2,5 ili niže.
Rezultate analizira posebno educirani liječnik, najčešće radiolog, a nalaz je liječniku obično dostupan nekoliko radnih dana nakon pregleda.
Kada treba ponoviti denzitometriju?
Učestalost kontrolnih pregleda ovisi o rezultatu i vašem riziku od prijeloma. Kod visokog rizika pregled se može ponavljati svake dvije godine, kod umjerenog rizika svakih 3 do 5 godina, dok osobe s niskim rizikom možda neće trebati kontrolu 10 do 15 godina.
Ako je moguće, ponovljeni pregled dobro je napraviti na istom mjestu i na istom uređaju kako bi se rezultati mogli što preciznije usporediti.
Ako postoji rizik od smanjene gustoće kostiju, liječnik može preporučiti promjene životnih navika. To uključuje prehranu bogatu kalcijem i vitaminom D, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja, smanjenje unosa alkohola i održavanje zdrave tjelesne težine. Prema potrebi, mogu se napraviti i krvne pretrage kojima se provjeravaju razine kalcija i vitamina D.
(Ordinacija.hr)
