Aseptični meningitis upala je moždanih ovojnica koju najčešće uzrokuju virusi, no može biti i posljedica lijekova ili sistemskih bolesti. Iako se smatra blažim od bakterijskog oblika, njegovi simptomi poput jake glavobolje i ukočenog vrata zahtijevaju hitnu liječničku procjenu kako bi se isključila životna opasnost.
Pojam “aseptični meningitis” označava upalu moždanih ovojnica, zaštitnih membrana mozga i leđne moždine, kod koje rutinske laboratorijske pretrage ne uspijevaju izolirati bakterije. Iako se često pogrešno poistovjećuje isključivo s virusnom infekcijom, pojam je znatno širi. Virusi, posebice enterovirusi, doista jesu najčešći uzročnici, no popis mogućih okidača uključuje i druge, neinfektivne uzroke. Bolest je u većini slučajeva blaga i prolazi uz potpornu terapiju, no neki oblici mogu biti teški, pa čak i opasni po život, zbog čega je ključno pravilno i pravovremeno postaviti dijagnozu i isključiti opasniji, bakterijski oblik.
Sve počinje s virusima
Glavni uzročnici su virusi, među kojima dominiraju enterovirusi (poput Coxsackie i ehovirusa), čija je aktivnost najizraženija tijekom ljeta i rane jeseni. Osim njih, upalu mogu izazvati i herpesvirusi, uključujući herpes simplex i varicella-zoster (uzročnik vodenih kozica), a prije uvođenja cjepiva čest je uzročnik bio i virus zaušnjaka. Rjeđi virusni pokretači uključuju arboviruse, koje prenose komarci i krpelji, te HIV, kod kojeg se meningitis može javiti u fazi serokonverzije. Zbog sezonske i geografske prirode nekih virusa, epidemiološki kontekst može pomoći liječnicima u postavljanju sumnje na određenog uzročnika.
Upala moždanih ovojnica može biti manifestacija sistemskih autoimunih bolesti, kao što su sistemski eritemski lupus i reumatoidni artritis, kod kojih imunosni sustav napada vlastita tkiva
Osim virusa, aseptični meningitis mogu uzrokovati i neinfektivni čimbenici, što značajno komplicira dijagnozu. Riječ je o takozvanom medikamentoznom meningitisu, koji nastaje kao reakcija na lijekove poput nekih antibiotika, nesteroidnih protuupalnih lijekova ili intravenskih imunoglobulina. Smatra se da je mehanizam najčešće reakcija preosjetljivosti. Također, upala moždanih ovojnica može biti manifestacija sistemskih autoimunih bolesti, kao što su sistemski eritemski lupus i reumatoidni artritis, kod kojih imunosni sustav napada vlastita tkiva. U najtežim slučajevima, uzrok može biti i širenje stanica raka na centralni živčani sustav, primjerice kod leukemije ili karcinoma dojke i pluća, što se naziva malignim meningitisom.
Jaka glavobolja
Simptomi se često razvijaju naglo i nalikuju gripi, no klasični trijas znakova koji upućuje na meningitis su jaka glavobolja, povišena temperatura i ukočenost vrata, odnosno bol pri pokušaju savijanja glave prema prsima. Često ih prate preosjetljivost na svjetlost (fotofobija), mučnina, povraćanje i opća malaksalost. Iako su teži neurološki ispadi poput konfuzije rijetki, oni su znak za uzbunu. Poseban oprez nužan je kod dojenčadi, gdje su simptomi nespecifični: razdražljivost, neutješan plač, odbijanje hrane, izrazita pospanost i ponekad napeta fontanela. Budući da je klinička slika gotovo identična onoj kod životno ugrožavajućeg bakterijskog meningitisa, svaka sumnja zahtijeva hitnu liječničku obradu. Ključna dijagnostička metoda je lumbalna punkcija, analiza cerebrospinalne tekućine koja otkriva upalne promjene bez bakterija. Liječenje ovisi o uzroku – dok se virusni oblici tretiraju potporno (mirovanje, lijekovi protiv bolova, tekućina), kod neinfektivnih je ključno prekinuti uzimanje spornog lijeka ili liječiti osnovnu sistemsku bolest. ( Ordinacija.hr )
