Hladni i topli oblozi jednostavne su i učinkovite metode za ublažavanje boli, no njihova pogrešna primjena može usporiti zacjeljivanje. Otkrivamo ključna pravila kako biste znali kada posegnuti za ledom, a kada za toplinom.
Osnovno pravilo leži u utjecaju na krvne žile. Hladna terapija, ili krioterapija, sužava krvne žile, smanjuje protok krvi te usporava upalu i oteklinu, što je čini idealnom za akutne ozljede. S druge strane, toplinska terapija širi krvne žile, potiče cirkulaciju i pomaže opuštanju mišića, pa je savršena za kroničnu bol. Kod sportskih ozljeda često se preporučuje metoda RICE (odmor, led, kompresija, elevacija), koja naglašava važnost hlađenja u prvoj fazi.
Hladni oblozi odmah nakon ozljede
Hladne obloge treba primijeniti odmah nakon ozljede, a najučinkovitiji su unutar prvih 48 sati. Pomažu kod uganuća, istegnuća, modrica, upala tetiva (tendinitis) i gihta. Korisni su i kod migrena, gdje hladan oblog na čelu može smanjiti bol. Hladnoća djeluje kao lokalni anestetik, privremeno umrtvljujući živčane završetke i usporavajući prijenos signala boli prema mozgu.
Bilo da koristite vrećicu s ledom ili smrznuto povrće, nikada ga ne stavljajte izravno na kožu jer može uzrokovati ozebline. Uvijek ga umotajte u ručnik. Oblog držite na zahvaćenom području 15 do 20 minuta, a zatim napravite pauzu od najmanje sat vremena kako bi se koža vratila na normalnu temperaturu prije ponovne primjene. Iznimka je jedino masaža kockicom leda, gdje se led neprestano pomiče.
Toplinska terapija primjenjuje se kada prođe početna upalna faza, obično nakon 48 sati, ili kod problema koji nisu posljedica svježe ozljede. Povećanjem protoka krvi, toplina donosi kisik i hranjive tvari u oštećeno područje, što ubrzava zacjeljivanje. Tople obloge ili kupke korisne su za ublažavanje kronične boli u mišićima i zglobovima (artritis), bolova u leđima, ukočenosti vrata, grčeva i menstrualnih bolova. Primjena topline prije vježbanja zagrijava mišiće.
Tople obloge ili kupke korisne su za ublažavanje kronične boli u mišićima i zglobovima (artritis), bolova u leđima, ukočenosti vrata, grčeva i menstrualnih bolova
Što ako oblozi ne pomažu?
Postoje situacije kada primjena može biti štetna. Toplinu nikada ne stavljajte na svježu ozljedu s oteklinom jer će pojačan protok krvi pogoršati stanje. Izbjegavajte je i kod otvorenih rana, infekcija ili ako je koža vruća. Osobe s dubokom venskom trombozom, dijabetesom ili dermatitisom trebaju se posavjetovati s liječnikom. Hladnoću ne primjenjujte prije vježbanja ili na ukočenim mišićima.
Ponekad je najbolji pristup kombinacija obje metode. Naizmjenično stavljanje toplih i hladnih obloga stvara efekt “pumpe”, što potiče cirkulaciju i može biti korisno kod bolova uzrokovanih vježbanjem. Ipak, ako bol i oteklina ne popuštaju nakon nekoliko dana, ako se bol pojačava ili ne možete osloniti težinu na ozlijeđeni zglob, potražite liječničku pomoć. Kućne metode ne mogu zamijeniti stručnu dijagnozu.
( Ordinacija.hr )
