HZJZ upozorava: Hrvatska i dalje ima višu stopu samoubojstava od prosjeka EU-a - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

HZJZ upozorava: Hrvatska i dalje ima višu stopu samoubojstava od prosjeka EU-a

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2025. godine, u svijetu godišnje više od 720.000 ljudi premine uslijed samoubojstva, a ono je četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 29 godina. Foto: Shutterstock

Iako se smrtnost od samoubojstava u Hrvatskoj dugoročno smanjuje, prevencija, dostupna stručna pomoć i smanjenje stigme i dalje su važan javnozdravstveni prioritet.

Samoubojstvo je i dalje jedan od važnih javnozdravstvenih problema, a prevencija zahtijeva otvoren razgovor, pravodobno prepoznavanje osoba u riziku i dostupnu stručnu pomoć. U povodu Svjetskog dana prevencije samoubojstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava na važnost mijenjanja načina na koji govorimo o samoubojstvu i mentalnom zdravlju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2025. godine, u svijetu godišnje više od 720.000 ljudi premine uslijed samoubojstva, a ono je četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 29 godina.

Iako se smrtnost od samoubojstava u Hrvatskoj dugoročno smanjuje, Hrvatska i dalje bilježi višu stopu samoubojstava od prosjeka Europske unije. Statistika vezana uz samoubojstva u Hrvatskoj dostupna je u podacima Registra samoubojstava HZJZ-a.

„Promijenimo narativ“

Tema Svjetskog dana prevencije samoubojstva za razdoblje od 2024. do 2026. godine glasi „Promijenimo narativ o samoubojstvu“. Kako ističe HZJZ, cilj je promijeniti način na koji doživljavamo i govorimo o samoubojstvu – od kulture šutnje, stigme i nerazumijevanja prema kulturi otvorenosti, suosjećanja i podrške.

Suicidalne misli i osjećaji mogu biti znak velike psihičke boli i patnje. Važno je znati i da razgovor o suicidalnim mislima ne povećava njihovu prisutnost niti učestalost. Naprotiv, otvoren i podržavajući razgovor može pomoći osobi da se osjeti saslušanom, prihvaćenom i manje usamljenom.

Promjena narativa podrazumijeva slušanje bez osuđivanja i predrasuda, pokazivanje suosjećanja i razumijevanja, otvoren razgovor o mentalnom zdravlju te prepoznavanje znakova da je nekome potrebna pomoć. Jednako je važno potaknuti osobu da potraži stručnu podršku i raditi na smanjenju stigme povezane s mentalnim zdravljem i traženjem pomoći.

Prevencija nije samo odgovornost zdravstvenog sustava

HZJZ upozorava da prevencija samoubojstva nije samo zadaća pojedinca ili zdravstvenog sustava. Ona zahtijeva zajedničko djelovanje zdravstvenog i sustava socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih ustanova, radnog okruženja, obitelji, lokalnih zajednica, organizacija civilnog društva, medija i zakonodavnih tijela.

Važno je povećavati dostupnost zdravstvene i psihološke skrbi, osigurati podršku osobama u riziku te ulagati u istraživanja koja mogu pomoći u boljem razumijevanju složenosti samoubojstva i razvoju učinkovitih intervencija utemeljenih na znanstvenim činjenicama.

„Promijenimo narativ“ stoga nije samo poruka za jedan dan. Riječ je o poticanju kulture u kojoj je prihvatljivo govoriti o mentalnom zdravlju, zatražiti pomoć i pružiti podršku osobi kojoj je teško.

Pomoć je dostupna

HZJZ podsjeća da povećana pažnja posvećena temi samoubojstva može biti emocionalno zahtjevna za osobe koje imaju osobno iskustvo ili se trenutačno suočavaju sa suicidalnim mislima i osjećajima. Ako Vi ili netko Vama blizak prolazi kroz teško razdoblje ili razmišlja o samoubojstvu, važno je potražiti stručnu pomoć.

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida:
01/2376 335
dostupan 0-24 sata

(HZJZ/Ordinacija.hr)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo