Brži pristup liječnicima više nije jedini motiv. Direktorica prodaje za zdravstveno osiguranje na Kompare.hr otkriva kako prevencija mijenja navike građana, koje preglede najčešće koriste i zašto dodatno zdravstveno postaje sve važniji benefit.
Brži pristup liječniku, kraće čekanje na preglede i sve veća svijest o važnosti prevencije mijenjaju način na koji se Hrvati danas brinu o svom zdravlju. Dok se ranije liječniku često odlazilo tek kada bi se pojavio problem, sve više građana prepoznaje vrijednost redovitih kontrola i ranog otkrivanja zdravstvenih rizika. Upravo se taj pomak vidi i u rastu interesa za dodatnim zdravstvenim osiguranjem, koje više nije povezano samo s potrebom za bržim pregledom kada se pojavi problem, već i s preventivnom brigom o zdravlju. Sistematski pregledi, specijalističke obrade i dodatna dijagnostika postaju sve važniji dio zdravstvene rutine, a privatno zdravstveno osiguranje sve češći benefit koji poslodavci nude zaposlenicima. O tome kako se mijenjaju navike građana, što pokazuju podaci o korištenju dodatnog zdravstvenog osiguranja te koliko je prevencija važna razgovarali smo s Ivanom Barišić, direktoricom prodaje za zdravstveno osiguranje na digitalnoj platformi kompare.hr.
Kako se Hrvati danas brinu o svom zdravlju? Koji su najveći trendovi koje primjećujete posljednjih godina?
Posljednjih godina primjećujemo da se Hrvati sve više brinu o svom zdravlju, ali još uvijek postoji prostor za napredak. Polako mijenjamo onaj stari način razmišljanja iz “bolje da ne znam što mi je” u mišljenje da je zdravstvene probleme bolje otkriti što ranije. Taj pomak možda nije brz, ali je vidljiv. Da građani sve više razmišljaju o preventivnim mjerama potvrđuju i podaci našeg poslovanja. U kompare.hr čak 75% korisnika dodatno zdravstveno osiguranje ugovara zbog preventivnog sistematskog pregleda. To pokazuje da građani ovo osiguranje sve manje doživljavaju samo kao “prečicu” do nekog pregleda, a sve više kao dugoročno ulaganje u vlastito zdravlje. Veliku ulogu u tome imaju i poslodavci. Dodatno zdravstveno osiguranje i preventivni sistematski pregledi postali su jedan od najčešćih benefita – osobito u sektorima poput IT-a, farmaceutske industrije i drugih djelatnosti u kojima je privlačenje i zadržavanje kvalitetnog kadra izrazito važno. To je trend koji koristi objema stranama. Zaposlenici lakše i brže dolaze do zdravstvene skrbi, dok poslodavci dugoročno mogu očekivati manje izostanaka s posla i produktivniju radnu snagu.
Koje specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage građani najčešće traže putem dodatnog zdravstvenog osiguranja?
Ako gledamo što građani najčešće koriste putem dodatnog zdravstvenog osiguranja, tu je sistematski pregled zasigurno prvi izbor. On je često ulazna točka nakon koje ljudi, ovisno o nalazima i tegobama, krenu dalje prema specijalistima. Od specijalističkih i dijagnostičkih usluga nema konkretnih pregleda koji uvjerljivo prednjače. One većinski ovise o individualnim tegobama i indikacijama.
Primjećujete li sezonalnost u interesu za određene preglede ili ugovaranje dodatnog zdravstvenog osiguranja? Kada je interes najveći i što ga potiče?
Najveći interes za dodatnim zdravstvenim osiguranjem primjećujemo krajem godine, i to pretežno iz dva razloga. Prvi je vezan uz poslodavce. Većina ugovorenih polica dolazi putem kolektivnih osiguranja, a kraj godine je razdoblje kada tvrtke razmatraju imaju li prostora u tekućoj godini za ugovaranje ovog benefita. Pritom ga mogu ugovoriti kao neoporezivu pogodnost, što ga čini jednim od isplativijih oblika ulaganja u zaposlenike.
Drugi je razlog na individualnoj razini. Kraj godine i početak nove često su trenutak kada ljudi donose odluke vezane uz zdravlje. U praksi se to vidi u novogodišnjim odlukama, gdje se zdravlje redovito nalazi pri vrhu prioriteta. Zbog ta dva faktora kraj godine je uvjerljivo najaktivnije razdoblje, dok je ostatak godine nešto stabilniji i bez tako izraženih skokova.
Koliko ljudi ugovara dodatno zdravstveno osiguranje preventivno, a koliko tek kada se pojavi konkretan zdravstveni problem ili potreba za pregledom?
Nekada je dominantan razlog za ugovaranje dodatnog zdravstvenog osiguranja bila potreba da se brzo dođe do pregleda, i to tek nakon što se pojavi konkretni problem. Danas se taj obrazac jasno mijenja. Prema našim podacima, oko tri četvrtine naših korisnika dodatno zdravstveno osiguranje ugovara primarno zbog preventivnog sistematskog pregleda.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih se ljudi odluče na dodatno zdravstveno osiguranje? Jesu li to duge liste čekanja, preporuka liječnika ili nešto treće?
Razlozi su najčešće kombinacija više faktora – ljudi su potaknuti dugim listama čekanja, željom za bržim pristupom pregledima, visokim troškovima privatnih usluga, ali sve većom željom za prevencijom.
Liste čekanja pritom imaju važnu ulogu. Nedavno smo proveli istraživanje u kojem smo uspoređivali liste čekanja u javnom i privatnom sustavu. U Zagrebu smo kardiologa u javnom sustavu čekali 84 dana, kod privatnika smo pak termin dobili unutar tri dana. Nažalost, takav luksuz preskakanja redova nije dostupan svima. Cijena privatnog kardiološkog pregleda kreće se oko 100 eura, a kada se uračunaju dodatne pretrage koje su gotovo uvijek potrebne, ukupni trošak lako naraste na nekoliko stotina eura.
S druge strane, trošak godišnje police odgovara cijeni jednog kardiološkog pregleda. Pritom je važno naglasiti da takva polica pokriva više specijalističkih i dijagnostičkih pregleda tijekom cijele godine. Zato se sve više ljudi odlučuje na ugovaranje police, gdje za istu cijenu dobivaju cijeli spektar zdravstvenih usluga.
Uz to, sve važniji faktor postaje preventiva. Ljudi sve više prepoznaju vrijednost redovitih kontrola i ranog otkrivanja problema. Dodatno zdravstveno osiguranje najčešće koriste upravo osobe koje su trenutačno zdrave, a takve žele i ostati. Na neki način, to je ulaznica u sustav brige o zdravlju prije nego što se pojavi stvarna potreba za liječenjem.
Postoje li razlike u navikama, traže li mlađi i stariji građani različite vrste pregleda i zdravstvenih usluga?
Da, razlike među dobnim skupinama postoje, ali više u strukturi nego u opsegu police. Sistematski pregled je općenito najtraženija usluga, prisutan kod svih dobnih skupina. Međutim, ako gledamo u postotku, češće ga biraju osobe mlađe i srednje dobi. Primjerice, u dobi 30-39 godina uključuje ga oko 69% korisnika, dok je kod starijih od 60 godina taj udio nešto niži, oko 52%.
Kako dob raste, mijenja se fokus prema uslugama koje su više vezane uz dijagnostiku i liječenje postojećih tegoba. Tako, primjerice, stariji osiguranici češće uzimaju police koje uključuju fizikalnu terapiju. Sličan obrazac vidimo i kod MR i CT pretraga, koje su najzastupljenije upravo kod osoba starijih od 60 godina.
Važno je naglasiti da ukupan broj odabranih usluga ostaje vrlo sličan u svim dobnim skupinama. To znači da stariji korisnici ne uzimaju šire police, već jednostavno biraju drugačiju kombinaciju usluga u odnosu na mlađe.
Koje su najveće zablude koje građani imaju kada je riječ o dodatnom zdravstvenom osiguranju, a koje vi redovito uočavate u razgovorima s korisnicima?
Najveća je zabluda da je dodatno zdravstveno isto što i dopunsko. Vrlo velik broj ljudi ne razlikuje ova dva osiguranja, što stvara potpuno krivu sliku o pokrićima. Dopunsko pokriva troškove u javnom zdravstvenom sustavu, a dodatno zdravstveno osiguranje omogućuje pristup privatnim klinikama i brže specijalističke preglede.
Druga je česta zabluda da je dodatno zdravstveno osiguranje skupo. U stvarnosti, cijene polica kreću se već od 8,63 eura mjesečno, ovisno o dobi i opsegu pokrića. Kada se to usporedi s cijenom jednog privatnog pregleda, jasno je da je dodatno zdravstveno osiguranje znatno isplativija opcija.
Treća je zabluda uvjerenje da dodatno zdravstveno osiguranje “ne treba zdravim ljudima”. Upravo suprotno, ono je najkorisnije za osobe koje su trenutačno zdrave i žele zadržati takvo stanje.
Koliko su građani informirani o tome što sve dodatno zdravstveno osiguranje zapravo pokriva? Postoji li neko pokriće koje ih najčešće iznenadi?
Građani općenito nisu dovoljno informirani o tome što dodatno zdravstveno osiguranje pokriva. Najčešće ih iznenadi odnos cijene i onoga što dobivaju. Velik broj ljudi u startu pretpostavlja da je privatno zdravstveno osiguranje skupo, no kada vide konkretne iznose i usporede ih s cijenama privatnih pregleda, iznenadi ih koliko je polica zapravo pristupačna.
Može li se iz vaših podataka zaključiti koliko su građani usmjereni na prevenciju, a koliko reagiraju tek kada se pojavi problem?
Iz naših podataka vidi se da većina ljudi dodatno zdravstveno osiguranje uzima zbog prevencije. Otprilike 75% korisnika u polici ima preventivnu uslugu. S druge strane, kako ljudi stare, sve se više okreću i uslugama koje su vezane uz konkretne zdravstvene probleme. Kod mlađih i srednjih dobnih skupina oko polovice osiguranika bira samo preventivne pakete, dok je kod starijih od 60 godina taj udio niži, oko 36%. Istovremeno, u starijoj skupini oko polovice polica uključuje barem jednu reaktivnu uslugu poput MR/CT dijagnostike, fizikalne terapije ili manjih zahvata.
Kad biste morali izdvojiti tri najzanimljivija statistička podatka iz Kompareove baze vezana uz zdravlje i osiguranje, koji bi to bili?
Među najzanimljivijim podacima ističe se da čak 75% korisnika ugovara dodatno zdravstveno osiguranje prvenstveno zbog mogućnosti preventivnog sistematskog pregleda. U mladim tvrtkama, gdje je prosječna dob zaposlenika 33 godine, tijekom pregleda utvrđeno je 386 medicinskih indikacija među 257 zaposlenih. Također, u prosjeku se svaki treći radnik nakon preventivnog pregleda upućuje na dodatni specijalistički pregled.
Kako biste, na temelju svojih podataka, opisali prosječnog korisnika dodatnog zdravstvenog osiguranja?
Naš tipični korisnik ima oko 35 godina, ima ugovoreno dopunsko osiguranje i vodi prilično zdrav način života. Brine se o prehrani, redovito se kreće i općenito želi držati zdravlje pod kontrolom, ne samo kada se pojavi problem. Glavna mu motivacija nije reakcija na bolest, već potvrda da je s organizmom sve u redu. Upravo zato jednom godišnje radi sistematski pregled, koji mu daje širu sliku zdravstvenog stanja i osjećaj sigurnosti. Ako se na sistematskom nešto pokaže ili ako ima dodatnu potrebu, tada koristi i mogućnost pregleda kod specijalista. Na taj način kombinira preventivu s mogućnošću brze reakcije, bez čekanja i neizvjesnosti u javnom sustavu.
(Ida Balog)
