Svi znamo da je san važan za naše mentalno i fizičko zdravlje. Ranojutarnje buđenje ima niz prednosti, ali je li važnije od količine sna?
Koje je najbolje vrijeme za buđenje?
Najbolje vrijeme za buđenje ovisi o tome što najbolje odgovara vama i vašem životnom stilu, kaže za TODAY.com Shelby Harris, klinička psihologinja specijalizirana za medicinu spavanja i direktorica za zdravlje spavanja u Sleepopolisu.
Posao, škola, roditeljstvo ili kućni ljubimci mogu utjecati na naš raspored spavanja i vrijeme buđenja.
Najbolje vrijeme za buđenje je vrijeme koje vam omogućuje da spavate dovoljno sati, da ostanete dosljedni i ono što je jako važno je da se ujutro izložite sunčevoj svjetlosti, kaže dr. Daniel Barone, neurolog i pomoćnik direktora Centra za medicinu spavanja Weill Cornell te dodaje kako potrebe za snom osobe variraju ovisno o dobi, načinu života i drugim zdravstvenim čimbenicima, ali prosječna odrasla osoba za optimalno zdravlje treba sedam do devet sati sna svake noći.
Također je važno odabrati vrijeme koje je održivo kako biste mogli ostati dosljedni svaki dan.
Vrijeme buđenja ne bi se trebalo mijenjati, osim ako naravno ne radite u smjenama, kaže Barone.
Je li bolje rano se probuditi?
Općenito se preporučuje rano buđenje kako biste uskladili cirkadijalni ritam vašeg tijela s prirodnim ciklusom svjetlo-tama, kaže psihologinja.
Što se smatra ranim ovisit će o pojedincu i njegovom ciklusu spavanja – za neke to može biti 5 ujutro, a za druge 8 ujutro.
Što se osoba ranije probudi, upije više jutarnjeg svjetla, što olakšava buđenje mozga i tijela.
Ranojutarnja izloženost svjetlu također može olakšati noćni san jer pomaže regulirati tjelesni cirkadijalni ritam, kaže Harris.
Međutim, rano buđenje nije nužno bolje za sve, posebno za one koji idu kasno spavati i trebaju više sati.
Dovoljno sna i kvalitetan san važniji su od ranog buđenja, dodaje Barone.
Je li drijemanje loše za vas?
Kad je riječ o buđenju, Barone upozorava da ne činite uobičajenu pogrešku upadanja u zamku drijemanja.
Odlučite li se rano probuditi, pokušajte se zapravo u to vrijeme i ustati iz kreveta, savjetuju stručnjaci.
Postavljanje alarma samo da biste se probudili rano, a zatim pritisnuli gumb za odgodu te ostali ležati u krevetu sljedećih sat vremena nije pametno. Problem je u tome što je proces buđenja kompliciran niz neurotransmitera (koji se) otpuštaju u mozgu, a buđenje i povratak u san to prekidaju. To može zbuniti mozak i uzrokovati da se ljudi osjećaju umornije i maglovito, kaže Barone te dodaje kako je bolje da si dopustite pola sata sna duže nego da se probudite pa ponovno zaspite.
Nedostatkom sna može imati niz kratkoročnih i dugoročnih zdravstvenih posljedica pa je od ranog buđenja važnije da osigurate 7 do 9 sati kvalitetnog sna.
Stručnjaci se također slažu da je za to potrebno ograničiti vrijeme ispred televizora, računala i telefona prije spavanja jer izlaganje jakom umjetnom svjetlu u večernjim satima može poremetiti ciklus spavanja i budnosti.
Idealna okolnost je da isključimo sve ekrane 30 do 60 minuta prije spavanja kako bismo omogućili proizvodnju melatonina, ističe Barone.
H. A.
