Važnost prevencije

Jedna od najzloćudnijih bolesti razvija se sporo, a 75 posto dijagnoza povezuje se uz životni stil i vanjske čimbenike

​Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti, ali i dijagnoza o kojoj se i dalje ne govori dovoljno. Ova bolest pogađa oba spola iako podaci govore da se nešto češće javlja kod muškaraca. Isti podaci govore kako u Hrvatskoj svakodnevno od ove vrste karcinoma umire šest ljudi, a dijagnosticira se između devet i 10 novih slučajeva, što nas dovodi na visoko deveto mjesto po učestalosti i drugo mjesto po smrtnosti od raka debelog crijeva, kao posljedica kasnog postavljanja dijagnoze.

Rak debelog crijeva u 80 posto slučajeva razvija se iz polipa koji rastu sporo, a počnu se učestalo javljati nakon 50. godine života, a ako se otkrije na vrijeme, pacijentima daje šansu za preživljavanje i do 85 posto. Što se rak dijagnosticira u kasnijem stadiju, to se vjerojatnost preživljavanja smanjuje.

Čimbenici, simptomi i važnost prevencije

Postoje razni čimbenici koji mogu povećati šansu za razvoj raka debelog crijeva, a uključuju dob, obiteljsku anamnezu, sjedilački način života, nasljedne sindrome koji povećavaju rizik, razne upalne bolesti, dijabetes, pretilost, alkohol, pušenje… Stoga, prije svega važno je obratiti pozornost na životne navike jer u čak 75 posto slučajeva dijagnoza raka debelog crijeva povezuje se uz životni stil i vanjske čimbenike.

Rak debelog crijeva razvija se sporo, kroz duži period tijekom kojeg se ne trebaju pojavljivati jasni simptomi. Iako ne postoje specifični simptomi koji upućuju na ovo oboljenje, valja obratiti pozornost na simptome kao što su nadutost, gubitak tjelesne težine, pojava skrivene ili vidljive krvi u stolici, anemija, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor te nepravilnost u pražnjenju stolice.

Kao i kod drugih bolesti, važno je naglasiti važnost prevencije i odlaska na redovite preglede koji uključuju testove za otkrivanje tragova krvi u stolici, preglede kojima se analiziraju promjene sluznice debelog crijeva, što uključuje kolonoskopiju koja je, prema brojnim istraživanjima, dokazana kao uspješna preventivna metoda.

Kolonoskopija – kada obaviti pregled i kako se pripremiti?

Kompjutorizirana tomografska kolonografija (MSCT kolonografija) ili virtualna kolonoskopija izvodi se na MSCT uređaju i neinvazivna je alternativa klasičnoj kolonoskopiji. Procedura je brža, lakša, ugodnija za pacijenta, a točnost u detekciji polipa je istovjetna klasičnoj kolonoskopiji. Za mnoge pacijente, ona predstavlja metodu izbora u detekciji mnogih bolesti debelog crijeva, uključujući polipe, divertikule i karcinome.

Vodeća svjetska medicinska udruženja preporučuju prvu kolonografiju, kao „screening“ metodu za karcinom debelog crijeva, kod osoba starijih od 50 godina, a ako imaju krvnog srodnika oboljelog od karcinoma, onda i nakon 40. godine. U slučaju urednog nalaza, MSCT kolonografiju se preporučuje ponoviti svakih pet godina. Osim kao “screening” metoda, MSCT kolonografija je indicirana u pacijenata kod kojih iz nekog razloga nije moguće učiniti klasičnu kolonoskopiju ili je kolonoskopija učinjena nepotpuno zbog anatomskih varijanti.

Kako izgleda pregled i koliko traje?

Sama pretraga traje oko 15 minuta i ne zahtijeva sedaciju. Važno je istaknuti da se u crijeva ne upuhuje zrak, već ugljikov dioksid (CO2), te je zbog toga pretraga ugodnija i bezbolnija. Pretraga se bolje podnosi i manje je bolna jer se CO2 brže resorbira iz crijeva od zraka. Analizira se cijelo debelo crijevo kako bi se isključilo ili potvrdilo postojanje patološkog procesa. Osim promjena unutar debelog crijeva, pretraga omogućuje analizu i ostalih organa u abdomenu i zdjelici.

Kako izgleda priprema za pregled?

Prije postupka potrebno je provesti pripremu za čišćenje debelog crijeva, što uključuje promjenu prehrane i primjenu posebnih laksativa, a sve prema uputama koje svaki pacijent dobiva prije pretrage. Važno je pridržavati se jasnih uputa za pripremu kako bi pretraga bila uspješnija, a to uključuje izbjegavanje određenih namirnica, a dan prije same pretrage važna je hidracija – puno tekućine, poput vode, limunade, ionskih i energetskih pića za sportaše, čaja, kave (bez kofeina), juhe, soka bez pulpe.

Sam postupak započinje lijekom koji dobiva pacijent, a kako bi se spriječili grčevi u debelom crijevu. Potom ing. med radiologije uvodi tanki kateter u rektum, kroz koji se daje CO2 kako bi se crijevo distendiralo i omogućila adekvatna analiza. Prvi dio pretrage obavlja se dok pacijent leži na leđima. Zatim se pacijent okreće na trbuh te se obavlja drugi dio pregleda. MSCT uređaj izvodi brze rotacije oko pacijentovog tijela i prikuplja seriju snimki debelog crijeva u različitim ravninama, a dobivene slike analizira liječnik, specijalist radiologije, kako bi uvidio promjene na sluznici, poput polipa, tumora te drugih patoloških promjena.

Vrhunska tehnologija

U Poliklinici Medikol pregled se obavlja na 640-slojnom CT uređaju (Aquilion One Vision Edition), najvišeslojnijem MSCT uređaju trenutno na europskom tržištu, i jedinom takvom dostupnom u Hrvatskoj i regiji te jednom od šest u Europi.

Koje su prednosti uređaja?

– niža doza ionizirajućeg zračenja
– poboljšana rezolucija/kvalitete slike
– značajno skraćeno vrijeme snimanja
– neinvazivna dijagnostička metoda za kardiovaskularne pacijente
– neinvazivna dijagnostička metoda za otkrivanje raka debelog crijeva
– mogućnost snimanja pacijenata, bez obzira na tjelesnu masu

Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Medikol.

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo