Njihov otrov je vrlo jak, osobito kada je riječ o najmanjem, ali najotrovnijem, pauku žutcu, a po djelovanju je sličan zmijskom otrovu. Bol koja se javlja žestoka je, pulsirajuća, širi se od mjesta uboda koje otekne i mijenja boju, od sasvim bijele preko crvene do tamnomodre, a mogu se pojaviti i mjehurići – ističe prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za epidemiologiju i prevenciju ozljeda s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Riba pauk jedna je od najotrovnijih riba koje obitavaju u Jadranskom moru. Postoji nekoliko vrsta, među kojima su pauk žutac, crnac i mrkulj, no najbrojnija je pauk bijelac. Može ga se pronaći na gotovo svim terenima, od dubina od 150 metara do plićaka, a upravo zbog toga jedan je od glavnih razloga uznemirenosti kupača. Najbrojniji je na pjeskovito ljušturastim dnima koja preferira prvenstveno zbog svog načina lova. Ova se vrsta, naime, voli ukopavati na način da mu iz pijeska vire tek oči i leđna peraja, što mu kao lovcu daje veliku prednost, a upravo se na toj leđnoj peraji nalaze i otrovne bodlje.
– Njihov otrov je vrlo jak, osobito kada je riječ o najmanjem, ali najotrovnijem, pauku žutcu, a po djelovanju je sličan zmijskom otrovu. Bol koja se javlja žestoka je, pulsirajuća, širi se od mjesta uboda koje otekne i mijenja boju, od sasvim bijele preko crvene do tamnomodre, a mogu se pojaviti i mjehurići – ističe prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za epidemiologiju i prevenciju ozljeda s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Što ako vas ubode?
Nakon što vas ubode riba pauk, dodaje, ranu treba isprati, a ostatke otrovnih bodlji treba odmah izvaditi. Kako je otrov termolabilan, odnosno osjetljiv na povišenu temperaturu, savjetuje, ubodeni dio tijela treba uroniti u vruću vodu, koliko god možete izdržati, a da se ne opečete, jer prag bola iznosi oko 46°C, u vremenu 30 minuta do sat vremena.
– Kod teških slučajeva uboda ribe pauka može se pojaviti opća reakcija organizma na otrov u smislu vrtoglavice, opće slabosti, znojenja, povišene tjelesne temperature, nesvjestice, te problema s disanjem i radom srca. Unesrećenog je potrebno što hitnije dopremiti u najbližu zdravstvenu ustanovu te, ako je potrebno, provesti postupak oživljavanja. Ako su rane kod uboda veće (npr. laceracija – razderotina) nužno ih je kirurški obraditi u zdravstvenoj ustanovi. U slučaju sumnje na sekundarnu infekciju rane, potrebno se što prije javiti liječniku – poručuje Bočina.
Koje još opasnosti vrebaju u Jadranu?
U Jadranskom moru, uz ribe koje imaju otrovne bodlje u perajama, repu ili na škržnim poklopcima, obitavaju i one otrovnog ugriza. Najznačajnija među njima je murina, vrlo agresivna riba koja napada ronioce ako je se uznemiruje.
– Na mjestu otrovnog ugriza javlja se crvenilo, oteklina, jaki bolovi, grčevi i otežano disanje. Kako je i ovaj otrov termolabilan, mjesto ugriza je potrebno uroniti u toplu vodu. Ranu je poslije potrebno dezinficirati i prekriti sterilnom gazom, ako nemate, ostavite je otvorenu. Ugriz murine je nužno kirurški obraditi u zdravstvenoj ustanovi, te dalje postupiti po uputama liječnika – napominje.
(Ida Balog)
