Dekstrokardija je rijetka urođena posebnost kod koje se srce nalazi na desnoj strani prsnog koša. Iako često ne uzrokuje tegobe, ponekad može biti povezana s drugim srčanim ili organskim poremećajima.
Većina ljudi zna da se srce nalazi na lijevoj strani prsnog koša, no kod nekih osoba ono je smješteno na suprotnoj strani. To stanje naziva se dekstrokardija i označava anatomsku posebnost kod koje je srce okrenuto prema desnoj strani prsnog koša, poput zrcalne slike uobičajenog srca.
Dekstrokardija je urođeno stanje, što znači da je prisutna od rođenja. Riječ je o rijetkoj pojavi koja se javlja kod otprilike jedne od 12.000 trudnoća, odnosno kod manje od jedan posto populacije.
Sama dekstrokardija u mnogim slučajevima nije opasna i ne zahtijeva nikakvo liječenje. Osoba može živjeti potpuno normalnim životom, a da za svoje stanje sazna slučajno, primjerice tijekom rendgenske snimke prsnog koša, ultrazvuka srca ili neke druge pretrage. Međutim, kod dijela osoba dekstrokardija se pojavljuje zajedno s drugim srčanim manama ili poremećajima koji mogu zahtijevati praćenje i liječenje.
Kako nastaje dekstrokardija?
Točan uzrok nastanka dekstrokardije još nije u potpunosti poznat. Smatra se da nastaje vrlo rano tijekom razvoja ploda, kada genetske promjene utječu na način na koji se organi raspoređuju unutar tijela.
U razvoju položaja organa sudjeluje velik broj gena, a istraživanja još uvijek pokušavaju utvrditi koje su točno genetske promjene odgovorne za pojavu dekstrokardije.
Kod nekih osoba dekstrokardija se pojavljuje kao izolirana pojava – srce je smješteno na desnoj strani, ali su ostali organi uobičajeno raspoređeni i srce normalno funkcionira. U drugim slučajevima može biti dio složenijih stanja u kojima su i drugi organi postavljeni neuobičajeno.
Vrste dekstrokardije
Najjednostavniji oblik je izolirana dekstrokardija. Kod nje je srce „preslikano“ s lijeve na desnu stranu, ali nema drugih promjena u građi tijela. Osobe s ovim oblikom najčešće nemaju nikakve simptome.
Drugi oblik je dekstrokardija sa situs inversusom. Kod tog stanja nisu samo srce nego i neki drugi organi smješteni na suprotnoj strani tijela. Primjerice, jetra, slezena ili drugi organi mogu biti položeni zrcalno u odnosu na uobičajeni raspored.
Dekstrokardija se može pojaviti i uz heterotaksijski sindrom, kod kojeg organi nisu samo zrcalno postavljeni nego se nalaze u neuobičajenim položajima. Takva stanja mogu utjecati na funkciju više organa.
Kod nekih osoba dekstrokardija je povezana i s drugim urođenim srčanim manama, poput nepravilnosti srčanih pregrada, zalistaka ili velikih krvnih žila.
Koje simptome može uzrokovati?
Sama izolirana dekstrokardija obično ne uzrokuje nikakve simptome. Mnogi ljudi nikada ne osjete nikakvu razliku u svakodnevnom životu.
Problemi se najčešće pojavljuju kada uz dekstrokardiju postoje i druge srčane ili genetske bolesti. Tada se mogu javiti:
- otežano ili ubrzano disanje
- izražen umor
- slabija podnošljivost tjelesnog napora
- nepravilan rad srca
- plavičasta boja kože ili usana zbog manjka kisika
- poteškoće s rastom i dobivanjem na težini kod djece
- česte infekcije pluća ili sinusa
- žutilo kože i očiju zbog problema povezanih s jetrom
Kod nekih osoba s dekstrokardijom može postojati poremećaj rada sitnih dlačica u dišnim putovima (cilija), koje inače pomažu uklanjanju bakterija i nečistoća iz pluća. Zbog toga mogu biti sklonije ponavljanim infekcijama dišnog sustava.
Kako se dijagnosticira?
Dekstrokardija se ponekad može otkriti već tijekom trudnoće ultrazvučnim pregledom. Ako postoji sumnja na promjene u građi srca, liječnici mogu napraviti i detaljniju fetalnu ehokardiografiju.
Nakon rođenja dijagnoza se može postaviti fizikalnim pregledom i dodatnim pretragama. Liječnik tijekom pregleda može primijetiti da se otkucaji srca čuju na desnoj strani prsnog koša.
Za potvrdu dijagnoze koriste se različite metode, uključujući:
- rendgen prsnog koša
- elektrokardiogram (EKG)
- ultrazvuk srca (ehokardiografiju)
- CT ili magnetsku rezonanciju srca
- genetsko testiranje, kada postoji sumnja na nasljedni poremećaj
Često se dekstrokardija otkrije slučajno, primjerice na EKG-u ili snimci napravljenoj zbog nekog drugog razloga.
Koje srčane mane mogu biti povezane s dekstrokardijom?
Kod osoba koje imaju složenije oblike dekstrokardije liječnici često pronalaze i druge urođene srčane nepravilnosti. Među njima mogu biti otvori u srčanim pregradama („rupa na srcu“), nepravilnosti srčanih zalistaka, suženja plućnih krvnih žila ili promjene u položaju velikih krvnih žila koje izlaze iz srca.
Takva stanja mogu utjecati na protok krvi i količinu kisika koju tijelo dobiva, zbog čega ponekad zahtijevaju liječenje lijekovima ili operativne zahvate.
Liječenje ovisi o tome postoje li dodatni problemi
Ako osoba ima samo izoliranu dekstrokardiju i srce normalno radi, liječenje nije potrebno. Ipak, važno je da zdravstveni djelatnici znaju za tu posebnost jer položaj srca može biti važan podatak tijekom određenih pregleda i medicinskih postupaka.
Ako postoje dodatne srčane mane ili drugi poremećaji, liječenje se prilagođava upravo tim problemima. Ono može uključivati lijekove, praćenje stanja, kirurške zahvate ili druge medicinske postupke.
Kod djece s težim urođenim srčanim manama liječenje se često provodi već u ranom djetinjstvu. Roditeljima može biti teško suočiti se s takvom dijagnozom, ali specijalizirani medicinski timovi pružaju podršku i objašnjavaju sve korake liječenja.
Kakva je prognoza?
Životni vijek osoba s dekstrokardijom najviše ovisi o tome postoje li dodatne zdravstvene poteškoće. Osobe s izoliranom dekstrokardijom najčešće imaju normalan životni vijek i mogu voditi uobičajen život bez ograničenja. Kod osoba koje imaju složenije oblike bolesti ishod ovisi o vrsti i težini pridruženih srčanih ili drugih organskih poremećaja.
Najvažnije je pravodobno prepoznati eventualne dodatne probleme i redovito pratiti zdravstveno stanje prema preporuci liječnika. Dekstrokardija sama po sebi nije razlog za strah – za mnoge ljude ona predstavlja samo drugačiji raspored srca u tijelu, a ne bolest koja utječe na svakodnevni život.
(Ordinacija.hr)
