Zdravlje

Zdravlje

Kako onečišćenje zraka utječe na vaše zdravlje?

Danas su najveći onečišćivači industrija, promet, poljoprivreda, zbrinjavanje otpada pa i zdravstvo, a u konačnici i kućanstvo. Sa zdravstvenog aspekta najveći problem stvaraju plinovite kemikalije i aerosoli jer se šire vrlo brzo i mogu dosegnuti velike udaljenosti. To ne znači da će biti ugrožena samo atmosfera nego i vode i tlo, a samim tim i flora i fauna.

Često se zanemaruje činjenica da smo i mi sastavni dio tog okoliša i da se sve što u njega dospije ponovo vraća nama. Brojne su posljedice ispuštanja opasnih tvari u okoliš, od globalnog zatopljenja, kiselih kiša, uništavanja ozonskog sloja do smanjenja globalnih izvora kisika, što u konačnici dovodi i do raznih bolesti. Iako se u nekim segmentima puno postiglo, ispred nas je još dug put ka stvarnom smanjenju zagađivanja, jer sve većom industrijalizacijom, intenziviranjem prometa te povećanom potrošnjom fosilnih goriva nema napretka u smanjenju stakleničkih plinova kao što je ugljikov dioksid, metan i dušikovi oksidi i količina kiselih kiša.

Navedeni procesi vode prema povećanju morbiditeta i mortaliteta te prevalencije zaraznih bolesti, a nekoliko je glavnih čimbenika koji dodatno na to utječu, uz promet i industrijalizaciju.

Požari diljem svijeta

Sve češće katastrofe u tvornicama diljem svijeta za posljedicu imaju otpuštanje opasnih tvari.

Jedan od primjera je požar u tvornici parfema u talijanskom Sevesu, gradiću nadomak Milana, u kojem je došlo do oslobađanja u atmosferu gustog oblaka pare koji je sadržavao velike količine jednog od najotrovnijih dioksina TCDD-a. Nakon emisije talože se na vegetaciji i dospijevaju u vode  i to na vrlo širokom prostoru oko izvora
emisije. Kod akutne izloženosti dioksinima javljaju se kožna oboljenja koja karakteriziraju kožne lezije nalik aknama. Moguća je pojava i osipa, diskoloracije i pretjerane dlakavost.

Možda najveći problem u stvaraju dioksina su požari na odlagalištima otpada. Kod gorenja materijala koji sadrže halogene elemente, a pretežno je to klor, npr. U PVC-u, zbog niskih temperatura sagorijevanja između 300 °C i 600 °C, stvaraju se dioksini. To je jedan od izazova koji se moraju rješavati kod termičke obrade otpada. Naša pomoć u smanjenju istog je manja upotreba plastike, kao i pravilno razvrstavanje otpada naših kućanstava.

Kućanstva

I kućanstva su veliki izvor onečišćenja. Postoje kemikalije koje isparavaju iz građevinskog i izolacijskog materijala, plinovi iz kamina i peći na fosilna goriva, pare iz boja i lakova, plijesni i bakterije i sredstava za čišćenje. Sve se to zajedničkim nazivnikom zove „sindrom bolesne zgrade“. Zdravstveni simptomi koji se uz to javljaju ovise o štetnim tvarima, a najčešće se javlja osjećaj umora i opća slabost, smanjenje koncentracije, glavobolje, nadražaj sluznica, promuklost, kašalj, nedostatak zraka i alergijske reakcije.

Stanje u Hrvatskoj

Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka državne mreže, mjernim postajama na području jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, Grada Zagreba, te mjernim postajama onečišćivača.

Prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti za lebdeće čestice su zabilježena u Zagrebu i Osijeku , Koprivnici te Sisku, Slavonskom Brodu i Kutini. Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvori onečišćenja kućna ložišta i promet.

Za veliki broj onečišćujućih tvari u zraku je dokazano ili se sumnja da imaju negativne učinke na ljudsko zdravlje. Općenito, kratkotrajno izlaganje umjerenom onečišćenju zraka mladim i zdravim osobama vjerojatno neće uzrokovati ozbiljne posljedice. Međutim, povišene koncentracije onečišćujućih tvari u zraku i/ili njima dugotrajno izlaganje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih simptoma i stanja kod ljudi. Ovo se prvenstveno odnosi na dišni sustav i upalne procese u organizmu, ali također može uzrokovati mnogo ozbiljnija stanja kao što su srčane bolesti i rak. Srčani i plućni bolesnici su osjetljiviji na negativne utjecaje onečišćenja zraka. Opasnosti su posebno podložna djeca i starije osobe. Inače osoba prosječne težine u jednom danu udahne oko 14 kg zraka.

I mali koracima, poput pravilnog razvrstavanja otpada, manjeg korištenja automobila, možemo utjecati na okoliš, a time i na naše zdravlje.

Autori: Nirvana Franković Mihelj i Zdravko Lovrić

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo