Iako većina kirurških rana zacjeljuje bez komplikacija, infekcija se može razviti i nekoliko dana nakon operacije. Donosimo najčešće znakove upozorenja, moguće komplikacije i savjete za pravilnu njegu rane.
Svaka operacija, bez obzira na to koliko bila rutinska ili složena, nosi određeni rizik od razvoja infekcije. Iako većina kirurških rana cijeli bez komplikacija, važno je znati prepoznati prve znakove koji mogu upućivati na infekciju kako bi se liječenje započelo na vrijeme. Neliječena infekcija može se proširiti na dublja tkiva, zahvatiti organe, pa čak i dospjeti u krvotok, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Što je infekcija kirurškog mjesta?
Infekcija kirurškog mjesta (IKM) nastaje kada bakterije dospiju u kirurški rez ili tkivo ispod njega te se počnu razmnožavati. Ovisno o tome koliko se duboko infekcija proširila, razlikuju se tri osnovne vrste.
Najblaži oblik je površinska infekcija kirurškog reza, koja zahvaća samo kožu i površinsko tkivo oko reza. Duboka infekcija kirurškog reza razvija se ispod površine kože te može zahvatiti mišiće i okolna meka tkiva. Najozbiljniji oblik je infekcija organa ili tjelesnog prostora, pri kojoj se infekcija razvija u unutarnjim organima ili prostorima unutar tijela koji su bili zahvaćeni operacijom.
Vrsta infekcije uvelike ovisi o vrsti kirurškog zahvata. Primjerice, nakon manjih zahvata poput uklanjanja madeža češće se javlja površinska infekcija kirurškog reza. S druge strane, velike otvorene operacije, poput operacije na otvorenom srcu ili drugih zahvata na unutarnjim organima, nose veći rizik od razvoja dubokih infekcija ili infekcija organa.
Zašto dolazi do infekcije kirurške rane?
Infekcija nastaje kada bakterije prodru u kiruršku ranu i okolna tkiva. Najčešći uzročnici pripadaju rodovima Staphylococcus, Streptococcus i Pseudomonas.
Do kontaminacije može doći tijekom operacije ako instrumenti nisu odgovarajuće sterilizirani, ali i nakon operacije, primjerice kada rana dođe u kontakt s neopranim rukama ili nečistim predmetima.
Rizik razvoja infekcije ovisi i o vrsti kirurške rane. Najmanji rizik imaju čiste rane, odnosno one kod kojih se ne operiraju unutarnji organi i nema znakova postojeće infekcije ili upale. Veći rizik nose čisto-kontaminirane rane, koje uključuju operacije unutarnjih organa bez prethodne infekcije. Kontaminirane i prljave rane predstavljaju najveći rizik jer tijekom zahvata dolazi do izlijevanja tjelesnih tekućina u operacijsko područje ili se operira već inficirani organ.
Kako prepoznati infekciju nakon operacije?
Bez obzira na vrstu infekcije, postoje određeni simptomi koji se najčešće javljaju. Jedan od prvih znakova je crvenilo kože oko kirurške rane, koje je često praćeno oteklinom i osjećajem topline. Riječ je o prirodnom upalnom odgovoru organizma kojim se tijelo pokušava obraniti od bakterija.
Vrlo je česta i bol ili pojačana osjetljivost na mjestu operacije. Iako je određena razina boli nakon zahvata očekivana, treba obratiti pozornost ako se bol s vremenom pojačava umjesto da postupno slabi.
Infekciju mogu pratiti i povišena tjelesna temperatura te zimica. Povišenje temperature dio je obrambenog mehanizma organizma kojim se otežava razmnožavanje bakterija, dok se zimica javlja kao odgovor tijela na promjenu tjelesne temperature.
Još jedan karakterističan znak je pojava gnojnog iscjetka iz rane. Gnoj je gusti iscjedak neugodnog mirisa koji nastaje kao posljedica nakupljanja mrtvih bijelih krvnih stanica i bakterija tijekom borbe organizma protiv infekcije.
Važno je naglasiti da su simptomi obično izraženiji što je infekcija dublja. Tako će infekcije koje zahvaćaju organe ili unutarnje tjelesne prostore najčešće uzrokovati ozbiljnije tegobe od površinskih infekcija kože.
Simptomi ovise o vrsti infekcije
Kod površinske infekcije kirurškog reza najčešće se javlja gnojni iscjedak neposredno iz rane, a može se pojaviti i bistar iscjedak iz otečenog okolnog tkiva.
Duboka infekcija osim gnojenja može uzrokovati ponovno otvaranje kirurške rane, odnosno dehiscenciju. Zbog izražene upalne reakcije tkivo oko rane može postati tvrdo i zadebljano, što liječnici nazivaju induracijom.
Infekcija organa ili tjelesnog prostora obično se očituje istjecanjem gnoja kroz kirurški dren. Takav iscjedak često ima izrazito neugodan miris te može sadržavati i tragove krvi. U nekim slučajevima nastaju apscesi – ograničene nakupine gnoja u organima ili tkivima koje mogu spontano puknuti.
Što ako se infekcija ne liječi?
Ako se infekcija ne prepozna i ne liječi na vrijeme, bakterije mogu dospjeti u krvotok i izazvati septikemiju, odnosno sustavnu infekciju organizma. Simptomi uključuju:
- visoku temperaturu,
- gubitak apetita,
- izražen umor i slabost,
- mučninu ili povraćanje,
- ubrzan rad srca,
- osjećaj hladnoće,
- opće bolove u tijelu,
- povećanu osjetljivost na svjetlost.
Bez pravodobnog liječenja septikemija može prijeći u sepsu, ozbiljno stanje u kojem imunološki sustav pretjerano reagira na infekciju i počinje oštećivati vlastita tkiva i organe. Sepsa je hitno medicinsko stanje koje može dovesti do septičkog šoka, kome pa čak i smrtnog ishoda ako se odmah ne započne liječenje.
Kada se treba javiti liječniku?
Odmah se javite liječniku ako nakon operacije primijetite povišenu tjelesnu temperaturu, gnojni iscjedak iz rane, pojačanu bol, crvenilo, oteklinu ili osjećaj topline oko kirurškog reza. Pravodobno prepoznavanje infekcije omogućuje brzo liječenje i značajno smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija.
Tko ima veći rizik od razvoja infekcije?
Iako se infekcija može razviti kod svakoga, određeni čimbenici povećavaju rizik. Veća je vjerojatnost razvoja infekcije nakon operacija koje traju dulje od dva sata, hitnih operacija te kirurških zahvata u području trbušne šupljine.
Rizik je također povećan kod osoba starijih od 65 godina, osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću, pušača, oboljelih od šećerne bolesti te osoba oslabljenog imunološkog sustava, primjerice zbog infekcije HIV-om. Dodatni čimbenik rizika predstavljaju i druge kronične bolesti koje mogu usporiti cijeljenje rane.
Kako smanjiti rizik od infekcije?
I prije i nakon operacije moguće je poduzeti niz mjera kojima se značajno smanjuje rizik od infekcije kirurške rane.
Preporučuje se prestati pušiti nekoliko dana prije operacije, a idealno je ne započinjati ponovno sve dok rana potpuno ne zacijeli. Također nije preporučljivo samostalno brijati područje na kojem će se izvesti operacija jer se sitnim ozljedama kože povećava mogućnost ulaska bakterija. Ako je potrebno ukloniti dlačice, to će učiniti medicinsko osoblje neposredno prije zahvata.
Nakon operacije važno je pažljivo slijediti sve upute kirurga o njezi rane, uključujući preporuke o tuširanju i mijenjanju zavoja. Kiruršku ranu treba svakodnevno pregledavati kako bi se na vrijeme uočile eventualne promjene, a članove obitelji i druge osobe treba zamoliti da je ne dodiruju. Šavove nikada ne treba uklanjati na svoju ruku, nego isključivo prema uputama liječnika.
Ako imate bilo kakvih pitanja o njezi kirurške rane ili riziku od infekcije, razgovarajte sa svojim kirurgom koji će vam dati preporuke prilagođene vrsti operativnog zahvata kojem ste bili podvrgnuti.
(Ordinacija.hr)
