Kod fibrilacije atrija pet puta je veći rizik od zatajenja srca i 2,4 puta od moždanog udara
Najučestalija srčana aritmija, fibrilacija atrija, jedna je od pet glavnih uzroka hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj kod oba spola u dobi od 35 do 64 godine. Od nje u Europi boluje gotovo 11 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. biti između 14 i 17 milijuna oboljelih.
U usporedbi s 2010. godinom, riječ je o dvostrukom povećanju broja oboljelih, a na svjetskoj razini prevalencija fibrilacije atrija čini jedan do tri posto opće populacije. Ova opasna aritmija nosi pet puta veći rizik od zatajenja srca i 2,4 puta veći rizik od moždanog udara.
Jedan vitamin je ključan za zdravlje srca u starijoj dobi
Simptomi
Tipično je da izaziva napadaje brzog i nepravilnog srčanog rada, odnosno lupanje srca, umor, kratkoću daha, nelagodu u prsima pa i gubitak svijesti. Debljina, hipertenzija i pretjerano korištenje alkohola rizični su faktori za njezin nastanak.
Može se razvijati i bez simptoma pa jedna metoda njezina otkrivanja mogu biti i tlakomjer ili pametni sat s aplikacijom za snimanje EKG-a. Liječniku bi se svakako trebalo javiti u slučaju gubitka svijesti kao i u slučaju da aritmije postanu učestalije, traju duže i dovode do zamaranja.
Načini liječenja
Liječenje fibrilacije atrija ablacijom – invazivnom metodom kojom se nastoji uspostaviti normalan srčani ritam i spriječiti ponovna pojava fibrilacije atrija – u posljednjih deset godina uvećano je za deset puta, a ove je godine u Hrvatskoj napravljeno više od 3000 ablacijskih procedura.
Sam postupak izvodi se tako da se u srce uvodi posebna kateterska elektroda kojom se isporučuje radiofrekventna energija na malom području srčanog mišića odgovornog za nastanak aritmije. Pacijent je tijekom zahvata budan.
Sa 705 izvedenih zahvata na milijun stanovnika, Hrvatska je danas u europskom vrhu po broju izvedenih ablacija.
Usporedbe radi, u Slovačkoj ih se na milijun stanovnika napravi tek 82, u Mađarskoj 206, a u Sloveniji manje od 600, rekao je prof.dr. Šime Manola, pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB Dubrava na obilježavanju Svjetskog tjedna fibrilacije atrija održanog u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva te Udruge Ritam Srca.
M. B.
