Alergija na grinje jedna je od najčešćih cjelogodišnjih alergija, a njezini simptomi često se pogrešno pripisuju običnoj prehladi. Ovi mikroskopski organizmi, nevidljivi golim okom, žive u našim domovima i mogu uzrokovati značajne zdravstvene probleme, osobito onima s astmom.
Grinje su mikroskopski člankonošci, srodnici pauka i krpelja, koji su se savršeno prilagodili životu u ljudskom okruženju. Nevidljivi su golim okom, a čak 50 njih može stati na glavu pribadače. Njihovo idealno stanište su topla i vlažna mjesta s temperaturom između 20 i 25 °C i vlagom od 70 do 80 posto, zbog čega najviše obitavaju u madracima, jastucima, tepisima, tapeciranom namještaju pa čak i plišanim igračkama. Hrane se sitnim ljuskicama odumrle ljudske kože koju svakodnevno gubimo, a procjenjuje se da prosječna odrasla osoba odbaci dovoljno kože da prehrani milijun grinja svaki dan. Iako ne grizu i ne prenose bolesti, za milijune ljudi diljem svijeta predstavljaju okidač za neugodne alergijske reakcije.
Obrambena reakcija tijela
Okidač alergije nisu same grinje, već proteini koji se nalaze u njihovom izmetu i ostacima tijela nakon što uginu. Ovi alergeni, poput Der p 1, lako se podižu u zrak tijekom aktivnosti kao što su pospremanje kreveta, usisavanje ili hodanje po tepihu, nakon čega ih udišemo. Kod alergičnih osoba, imunološki sustav pogrešno identificira te bezopasne čestice kao opasne napadače i pokreće obrambenu reakciju. To dovodi do proizvodnje antitijela tipa imunoglobulin E (IgE), koja uzrokuju oslobađanje histamina i drugih upalnih tvari, što rezultira klasičnim simptomima alergije. Riječ je o preosjetljivosti tipa 1, a sklonost razvoju ovakvih alergija često je genetski uvjetovana.
Najčešći znakovi uključuju uporno kihanje, curenje ili začepljenost nosa, svrbež nosa, grla i očiju, koje su često crvene i suzne. Mogu se javiti i postnazalno slijevanje, suhi kašalj, pritisak u licu zbog začepljenih sinusa te natečeni, tamni podočnjaci, poznati kao “alergijski podočnjaci”
Simptomi alergije na grinje često su najizraženiji noću i neposredno nakon buđenja, upravo zbog dugotrajnog boravka u krevetu, glavnom leglu ovih stvorenja. Mnogi ih zamjenjuju za simptome prehlade, no ključna razlika je u trajanju – dok prehlada obično prolazi za tjedan dana, alergijske reakcije su kronične i traju dok god postoji izloženost alergenu. Najčešći znakovi uključuju uporno kihanje, curenje ili začepljenost nosa, svrbež nosa, grla i očiju, koje su često crvene i suzne. Mogu se javiti i postnazalno slijevanje, suhi kašalj, pritisak u licu zbog začepljenih sinusa te natečeni, tamni podočnjaci, poznati kao “alergijski podočnjaci”.
Kod osoba koje već boluju od astme, ova alergija je jedan od najčešćih okidača napadaja, uzrokujući otežano disanje, stezanje u prsima i karakteristično sviranje pri izdisaju.
Dugotrajna izloženost alergenima grinja može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija. Kod osoba koje već boluju od astme, ova alergija je jedan od najčešćih okidača napadaja, uzrokujući otežano disanje, stezanje u prsima i karakteristično sviranje pri izdisaju. Štoviše, smatra se da je senzibilizacija na grinje u djetinjstvu značajan faktor rizika za kasniji razvoj astme. Kronična upala sluznice nosa može dovesti do sinusitisa, odnosno upale sinusa. Također, osobe s atopijskim dermatitisom (ekcemom) mogu primijetiti pogoršanje kožnih simptoma, poput pojačanog svrbeža i crvenila, nakon kontakta s alergenima iz prašine.
Od dijagnoze do rješenja
Ako sumnjate da vaši cjelogodišnji simptomi upućuju na alergiju na grinje, preporučuje se posjet liječniku ili alergologu. Dijagnoza se postavlja na temelju detaljne anamneze i specifičnih alergoloških testova. Najčešće se koristi kožni ubodni test, pri kojem se mala količina alergena nanosi na kožu podlaktice ili leđa. Pojava crvenila i uzdignuća nalik ubodu komarca unutar 20 minuta ukazuje na pozitivnu reakciju. Alternativa je krvni test kojim se mjeri razina specifičnih IgE antitijela na alergene grinja u krvi, a koristan je za osobe koje ne mogu provesti kožno testiranje zbog stanja kože ili uzimanja određenih lijekova.
Presvucite madrace, jastuke i poplune antialergijskim navlakama s gustim tkanjem koje sprječavaju prolazak alergena. Posteljinu perite najmanje jednom tjedno u vrućoj vodi, na temperaturi od 60 °C ili višoj, jer to ubija grinje
Iako je potpuno iskorjenjivanje grinja iz doma nemoguće, primjena strateških mjera može drastično smanjiti njihovu populaciju i ublažiti simptome. Prioritet je spavaća soba: presvucite madrace, jastuke i poplune antialergijskim navlakama s gustim tkanjem koje sprječavaju prolazak alergena. Posteljinu perite najmanje jednom tjedno u vrućoj vodi, na temperaturi od 60 °C ili višoj, jer to ubija grinje. Izbjegavajte tepihe od zida do zida, teške zavjese i nepotrebne dekorativne jastuke. U ostatku doma održavajte vlažnost zraka ispod 50 posto koristeći klima-uređaj ili odvlaživač. Pri čišćenju koristite usisavač s HEPA filterom koji zadržava sitne čestice, a prašinu brišite vlažnom krpom. Prema preporukama, ovakve promjene u domu ključne su za kontrolu alergije.
Za one koji ne postižu zadovoljavajuću kontrolu simptoma lijekovima, dugoročno rješenje nudi alergenska imunoterapija.
Za ublažavanje simptoma na raspolaganju je niz lijekova koji se mogu dobiti bez recepta ili na recept. Antihistaminici smanjuju kihanje, svrbež i curenje nosa, dok su nazalni kortikosteroidi najučinkovitiji lijek za smanjenje upale i začepljenosti nosa. Za one koji ne postižu zadovoljavajuću kontrolu simptoma lijekovima, dugoročno rješenje nudi alergenska imunoterapija. Ona djeluje tako da postupnim izlaganjem organizma sve većim dozama alergena “privikava” imunološki sustav i smanjuje njegovu reaktivnost.
( Ordinacija.hr )
