Kortikosteroidi učinkovito smanjuju upalu i koriste se u liječenju brojnih bolesti, no osobito dugotrajna terapija može povećati rizik od različitih nuspojava i ozbiljnih komplikacija.
Kortikosteroidi su snažni protuupalni lijekovi koji smanjuju upalu i aktivnost imunološkog sustava. Koriste se za liječenje brojnih bolesti, od astme i alergija do reumatoidnog artritisa, lupusa, vaskulitisa i različitih kožnih bolesti.
Riječ je o sintetskim lijekovima koji oponašaju djelovanje kortizola, hormona koji prirodno proizvode nadbubrežne žlijezde. Mogu se primjenjivati u obliku tableta, injekcija, inhalatora, krema, masti, kapi i drugih pripravaka, ovisno o bolesti i dijelu tijela koji treba liječiti. Među najčešće korištenim kortikosteroidima su prednizon, kortizon, hidrokortizon i metilprednizolon.
Zašto se koriste?
Kortikosteroidi smanjuju proizvodnju tvari koje uzrokuju upalu te istodobno prigušuju pretjeranu aktivnost imunosnog sustava. Zbog toga mogu brzo ublažiti oticanje, crvenilo, bol i druge simptome upale. Koriste se, među ostalim, kod:
- reumatoidnog artritisa i drugih upalnih bolesti zglobova
- lupusa i vaskulitisa
- astme
- alergijskih reakcija i anafilaksije
- ekcema, dermatitisa i drugih kožnih bolesti
- miozitisa
- burzitisa i tendinitisa
- sindroma karpalnog tunela.
U nekim slučajevima kortikosteroidi mogu biti i terapija koja spašava život, primjerice kada treba spriječiti ozbiljno pogoršanje upale kod određenih autoimunih bolesti.
Koje su najčešće nuspojave kortikosteroida?
Kortikosteroidi mogu izazvati različite nuspojave, a rizik uglavnom raste s većom dozom i duljim trajanjem terapije. Kod kratkotrajne primjene nuspojave su najčešće blaže i prolazne, dok dugotrajno liječenje može povećati rizik od ozbiljnijih komplikacija.
Među češćim nuspojavama su:
- povećan apetit i debljanje
- zadržavanje soli i tekućine te oticanje
- povišen krvni tlak
- povišena razina šećera u krvi
- slabost mišića
- akne
- pojačana dlakavost
- stanjivanje kože i lakše stvaranje modrica
- sporije zacjeljivanje rana
- nesanica, nemir, tjeskoba i promjene raspoloženja.
Kod nekih osoba mogu se pojaviti i karakteristične promjene izgleda, poput zaobljenog, odnosno „mjesečevog” lica ili nakupljanja masnog tkiva u području gornjeg dijela leđa, poznatog kao „bivolja grba”.
Dugotrajna terapija nosi veći rizik
Kod dugotrajne primjene kortikosteroidi mogu izazvati ozbiljnije nuspojave. Među njima su:
- osteoporoza i povećan rizik od prijeloma
- povećan rizik od infekcija
- Cushingov sindrom
- pogoršanje ili razvoj dijabetesa
- glaukom i katarakta
- čir na želucu i dvanaesniku
- poremećaji menstrualnog ciklusa
- usporavanje rasta kod djece.
Kortikosteroidi mogu utjecati i na psihičko zdravlje. Osim nesanice i promjena raspoloženja, kod nekih se ljudi mogu pojaviti depresija, euforija, izražena tjeskoba ili promjene osobnosti. Rijetko se mogu razviti i ozbiljniji psihijatrijski simptomi, uključujući psihozu.
Zbog potiskivanja imunosnog sustava povećava se i sklonost infekcijama, a odgovor organizma na neka cjepiva može biti slabiji.
Mogu utjecati na kosti i zglobove
Dugotrajno uzimanje kortikosteroida povezano je s povećanim rizikom od osteoporoze, ali i s rijetkom i ozbiljnom komplikacijom poznatom kao avaskularna nekroza kosti. Može zahvatiti kuk i uzrokovati bol i poteškoće pri kretanju, a u težim slučajevima može zahtijevati operaciju.
Ako osoba koja dulje uzima kortikosteroide razvije novu ili neobjašnjivu bol u kuku ili koljenu, trebala bi se što prije javiti liječniku.
Oprez je potreban i uz neke druge lijekove
Kortikosteroidi mogu utjecati na djelovanje drugih lijekova. Posebno je važno obavijestiti liječnika ako uzimate:
- lijekove za dijabetes, jer kortikosteroidi mogu povećati šećer u krvi
- lijekove za razrjeđivanje krvi, čiji se učinak može promijeniti
- neke lijekove protiv bolova i temperature, osobito nesteroidne protuupalne lijekove, jer kombinacija s kortikosteroidima može povećati rizik od čira i krvarenja u probavnom sustavu.
Ako kortikosteroide uzimate dulje vrijeme, liječnik može preporučiti redovitu kontrolu krvnog tlaka, šećera u krvi i gustoće kostiju.
Kortikosteroidi se ne smiju naglo prekinuti
Jedna od najvažnijih stvari kod dugotrajne terapije jest da se kortikosteroidi ne smiju naglo prestati uzimati bez dogovora s liječnikom.
Dugotrajna terapija može potisnuti prirodnu proizvodnju kortizola u nadbubrežnim žlijezdama. Ako se lijek naglo prekine, tijelo možda neće moći proizvesti dovoljno kortizola, što u ozbiljnim slučajevima može dovesti do adrenalne krize.
Zato se nakon dulje terapije doza obično postupno smanjuje, prema planu koji odredi liječnik. Brzina smanjivanja ovisi o lijeku, dozi, trajanju terapije i bolesti zbog koje se kortikosteroid uzima.
Kada se treba javiti liječniku?
Liječniku se treba javiti ako se tijekom terapije pojave neuobičajeni ili izraženi simptomi, osobito visoka temperatura, mučnina i povraćanje, jaka slabost, vrtoglavica ili problemi s koncentracijom i razmišljanjem.
Kortikosteroidi mogu biti vrlo učinkoviti i u nekim slučajevima neophodni lijekovi. Ipak, posebno kod dugotrajne terapije, važno je odvagnuti koristi i moguće rizike te redovito pratiti zdravstveno stanje. Lijek treba uzimati točno prema uputama liječnika, a dozu ne mijenjati niti terapiju prekidati na svoju ruku.
(Ordinacija.hr)
