Dobrodošli u kulinarsku hedonističku oazu. Ovdje je ljubav prema hrani, vinu i životu jedino pravilo
Kruh je toliko bitan u našoj svakidašnjici da se pod pojmom kruha (našeg svagdašnjeg i kruha našeg nasušnog) podrazumijeva puno više od samog standardnog pekarskog proizvoda: on ponekad označava ne samo cjelokupnu čovjekovu prehranu nego i njegovu ukupnu egzistenciju: kruh je simbol preživljavanja.
Simbolička snaga tolika je da ima jasna i duboka sakralna značenja: u nekim se krajevima vekna kruha i danas, prije no što se nareže, obredno prekriži. Povijest prehrane svojim ključnim događajima drži one inovacije kojima je čovjek u konačnici u jelu pronalazio način da obogaćuje količine škroba iz žitarica i čini ga što jestivijim.
Put od žitarica do sve finijeg brašna, od brašna do tijesta znalačkim korištenjem kvaščevih gljivica, od tijesta do dobro ispečenog kruha bez konkurencije je najfascinantnija priča u bogatoj povijesti čovjekove hrane.
Ono što se neupućenom čini banalnim u stvarnosti je najupečatljiviji dokaz čovjekove inventivnosti: proces koji je začet u samom zametku civilizacije, a nije ni danas prestao. Potraga sa najboljim kruhom i danas se nastavlja, neslužbeno, ali vrlo stvarno nadmetanje pekara svijeta odvija se pred našim očima svaki dan. Velika je sreća što smo danas svjedocima hrvatskog pekarskog preporoda u mnogim našim sredinama i velikom nizu malih i velikih pekarnica.
Bogatstvo raznolikosti ono je što nam danas naši pekari nude. Kruh srećom izlazi iz okruženja nasušnih potreba i prelazi u carstvo užitaka. No i u razdobljima nestašica, kada je bijelo brašno bilo luksuz, domišljatost pekara nadilazila je ekonomska ograničenja: neobični dodatci, brašno žira, kestena, rogača, nekad oznaka siromaštva danas je vrlo često obilježje poduzetnih i neumornih pekara prve klase. Pekari danas više ne smiju biti rutineri žele li napredovati na tržištu.
Vrste kruha koje su stekli vrhunski status na našim najvećim tržištima posljedica su ovakve potrage za izvrsnošću. Među onim tvrtkama koje konstantno ulažu u održavanje i daljnji razvoj visoke kvalitete svojih proizvoda i koji se nalaze u vrhu naše ‘pekarske scene’ svakako treba spomenuti tvrku Mlinar d.d., kao najvećeg proizvođača pekarskih i mlinskih proizvoda u Hrvatskoj.
Tvrtka je utemeljena danas već davne 1903. godine, te se do tijekom vremena uspješno razvila u poduzeće koje u svom opisu djelovanja ima tri glavne djelatnosti: mlinarstvo, pekarstvo i trgovinu. Duga tradicija i iskustvo u proizvodnji značajno doprinose razvoju kako novih tako i postojećih proizvoda čija kvaliteta i jedinstveni okus predstavljaju osnovu za uspjeh, a u svom sastavu Mlinar ima sedam pekarnica smještenih diljem ‘lijepe naše’ – Križevci, Zagreb, Poreč, Šibenik, Sinj, Makarska i Dubrovnik.
U svom asortimanu, osim zavidnog broja različitih vrsta kruha i peciva, Mlinar nudi raznovrsne delicije poput kolača, krafni, proizvoda od lisnatog tijesta, keksa, peciva s raznolikim punjenjima, a osim pekarskih proizvoda u asortimanu se može pronaći i nekoliko vrsta brašna i tjestenina, mlinci, krušne mrvice i drugi trajni proizvodi… Novi Mlinarov identitet upotpunjen novim logom u obliku srca uskoro bi trebao postati prepoznatljiv znak kvalitete diljem Hrvatske, i na određeni način nas podsjetiti na neka druga i davna vremena kada su ‘mlinar i mlinarica’ imali veliki ugled u društvu, a sama proizvodnja kruha imala gotovo ‘mitski značaj’.
Povijest kruha, kao najstarije i najvažnije ljudske hrane, stara je koliko i povijest cjelokupne civilizacije. Prema vjerovanjima, prvi ljudi pomiješali su smrvljenu pšenicu, pekli ju na vrelom kamenu i otkrili – da je izvrsnog okusa. Babilonci su znali pripremati kruh u specijalnim pećima još 4000 godina prije nove ere. a 2600 godina prije nove ere stari Egipćani shvatili su da ako dodaju kvasac u tijesto, koji su dobili miješanjem brašna i vode, tijesto postaje mekše i tada poprima veći volumen. Kvasni kruh brzo se proširio iz Egipta u Rim, a onda u zapadnu Europu.
Kruh je smatran ‘svetom hranom’ kod kršćana, muslimana, židova, i kod mnogih drugih religija. ‘Vrijednom mlinaru i lijepoj mlinarici’ posvetit ćemo se detaljnije nekom drugom prilikom, kada ćemo proučavati vezanost glazbene inspiracije za mlinarska zanatska umijeća, ali je nedvojbeno jasno da ovim nastojanjima tvrtke poput ove vraćaju kruhu visoki dignitet koji taj proizvod zaslužuje. Kako kažu u Mlinaru: ”Potrebno je zaista puno znanja, ljubavi i vještine da bi se napravio dobar, ali stvarno dobar kruh!”. Omiljenost kalničkog kruha u Zagrebu, ovih križevačkih ‘majstora pekara’, takav je izraziti primjer.
Pekarsko natjecanje se nastavlja i zaslužuje našu podrobnu pažnju. Trudit ćemo se pomoći vam da se snađete u ovom preobilju!
”Samo je u rastu, napredovanju i promjeni, koliko god to bilo neobično, moguće pronaći – pravu sigurnost.”
(Anne Morrow Lindbergh)
Franz Schubert – ‘Die schöne Müllerin’
Neki to vole vruće…
Izvor:
Wine & Gastro Academy – On line Magazin
Svoj primjerak potražite na www.wga.hr/magazin
