Plivanje i boravak u vodi imaju brojne zdravstvene dobrobiti, no važno je poznavati i primjenjivati osnovne mjere sigurnosti kako bi se smanjio rizik od ozljeda i utapanja tijekom ljetnih aktivnosti.
Tijekom ljetnih mjeseci boravak uz more, rijeke, jezera i bazene postaje svakodnevica mnogih. Aktivnosti u vodi donose opuštanje, zabavu i rekreaciju, ali i brojne dobrobiti za zdravlje. Istovremeno, važno je podsjetiti, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, da voda može predstavljati i rizik te da je sigurno ponašanje ključno kako bi se spriječile nesreće.
Plivanje i druge aktivnosti u vodi imaju pozitivan učinak na cijeli organizam. Redovito kretanje u vodi poboljšava rad srca i krvnih žila, jača mišiće, povećava fleksibilnost te omogućuje vježbanje uz minimalno opterećenje zglobova. Upravo zato posebno koristi osobama s kroničnim stanjima poput artritisa, dijabetesa, fibromialgije ili kardiovaskularnih bolesti.
Osim fizičkih prednosti, boravak u vodi doprinosi i mentalnom zdravlju. Aktivnosti poput plivanja pomažu u smanjenju stresa i napetosti, ublažavaju simptome anksioznosti te potiču osjećaj opuštenosti i bolje raspoloženje.
Ipak, bez obzira na sve dobrobiti, voda nosi i određene opasnosti. Do ozljeda može doći zbog poskliznuća, skokova u nepoznatu dubinu, iscrpljenosti ili grčeva, a u najtežim slučajevima i do utapanja. Rizici se mogu značajno smanjiti odgovornim ponašanjem, nadzorom djece te poštivanjem pravila na kupalištima.
Kako bi boravak u vodi bio što sigurniji, važno je pridržavati se nekoliko osnovnih preporuka.
Ključne preporuke za sigurnost u vodi
Stalan nadzor djece
Djeca bi u svakom trenutku trebala biti pod nadzorom odraslih, jer se utapanje može dogoditi vrlo brzo i u vrlo maloj količini vode. Nadzor je potreban i u kadi, kao i u malim dječjim bazenima. Važno je djeci jasno objasniti da ulazak u vodu mora biti uz dopuštenje odraslih te ograničiti vrijeme boravka u vodi uz redovite pauze.
Sigurno okruženje oko vode
Pristup bazenima, spremnicima i drugim izvorima vode treba biti onemogućen bez nadzora. Ograde oko bazena, sigurnosni poklopci i uklanjanje posuda s vodom iz dvorišta dodatne su mjere zaštite. Nakon korištenja, kade, kante i dječji bazeni trebaju se odmah isprazniti i spremiti.
Učenje plivanja
Plivanje značajno smanjuje rizik od utapanja. Ipak, čak i osobe koje znaju plivati trebaju biti pod nadzorom, osobito djeca. Neplivačima i slabijim plivačima preporučuje se boravak u plićem dijelu vode te kupanje uz pratnju.
Korištenje sigurnosne opreme
Djeca koja ne znaju plivati trebala bi uvijek nositi odgovarajući sigurnosni prsluk, posebno tijekom vožnje plovilima. Ostala pomagala, poput rukavica ili pojaseva, ne pružaju jednaku razinu sigurnosti i ne smiju zamijeniti prsluk.
Oprez u prirodnim vodama
Rijeke i jezera mogu biti nepredvidivi zbog struja, virova, neravnog dna i naglih promjena dubine. Zbog toga je u takvim uvjetima potreban dodatni oprez.
Sigurno ponašanje u vodi
Preporučuje se postupno ulazak u vodu, izbjegavanje skakanja u nepoznato, plivanje u društvu te izbjegavanje dugotrajnog zadržavanja daha. Također se ne preporučuje ulazak u vodu odmah nakon obilnog obroka.
Ronjenje uz oprez
Kod ronjenja na dah važno je izbjegavati hiperventilaciju i predugo zadržavanje daha. Ronjenje bi se uvijek trebalo odvijati u paru.
Osobe s kroničnim bolestima
Osobe sa srčanim bolestima, dijabetesom ili epilepsijom trebaju se pridržavati preporuka liječnika i kupati uz dodatni oprez, po mogućnosti u društvu druge osobe.
Bez alkohola u vodi
Konzumacija alkohola prije ili tijekom kupanja značajno povećava rizik od nesreća zbog smanjene koordinacije i slabije procjene opasnosti.
Osnove spašavanja
U hitnim situacijama preporučuje se koristiti pomagala za spašavanje i ne ulaziti u vodu bez opreza. Ako je potrebno, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu pomoć.
Važni brojevi u hitnim situacijama su 194 (Hitna medicinska pomoć) i 112 (jedinstveni broj za sve hitne službe u Hrvatskoj).
(Ordinacija.hr)
