Pristup tretiranju alergija do sada je uglavnom bio simptomatski, odnosno pacijentu su se propisivali lijekovi koji ublažavaju simptome
Ne raduju se svi proljeću jer ono, nažalost, za nemalen dio naših građana znači i početak muke s alergijskim reakcijama – beskrajno curenje nosa, suzenje očiju, kašalj, kihanje… Senzibilizirati se na inhalacijske alergene, kao što su peludi ili grinje iz kućne prašine, mogu i djeca i odrasli, a prezentiraju se simptomima alergijskog rinitisa, konjunktivitisa i alergijske astme. Alergijske su bolesti kronične i znatno umanjuju kvalitetu života bolesnika od najranijeg djetinjstva. Broj alergičara u stalnom je porastu, a procjenjuje se da oko 35 posto opće populacije pati od neke alergije. Zabrinjava što je u osobitom porastu broj oboljele djece.
Za oboljele od astme
Liječenje alergijskih bolesti dišnih puteva, osim na izbjegavanju alergena, što je praktički nemoguće, temelji se na medikamentnoj terapiji i specifičnoj imunoterapiji, o kojoj se u novije vrijeme dosta raspravlja. Riječ je o primjeni postupno rastućih doza specifičnog alergena u svrhu smanjenja reakcije na njega u alergičnih osoba. Preporučljiva je u mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili sezonskim alergijskim rinitisom i astmom. Na svoje je pacijente primjenjuje dr. med. Ivana Vučemilović Šimunović, specijalist pedijatar, subspecijalist pedijatrijske pulmologije, koja vodi i vlastitu polikliniku za djecu u Zagrebu.
13 najgorih ‘savjeta’ vezanih za alergije koje su liječnici ikada čuli! Neki su urnebesni
Imunološka reakcija
Pristup liječenju alergijskih bolesti do sada je uglavnom bio simptomatski, odnosno pacijentu su se propisivali lijekovi koji ublažavaju simptome na očima i/ili nosu ili simptome donjih dišnih puteva.
Daju se antihistaminici, inhalacijski kortikosteroidi, Ventolin ili u težim slučajevima i sistemski kortikosteroidi. Specifična imunoterapija nije novost, poznat je njezin učinak već stotinjak godina, a do unazad četrdeset godina primjenjivala se subkutanim injekcijama, odnosno pod kožu. S ciljem poboljšanja sigurnosti u primjeni lijeka, uvedena je sublingvalna imunoterapija. Prateći brojne kliničke studije koje potvrđuju učinkovitost specifične imunoterapije, s povjerenjem se mogu preporučiti kao optimalno liječenje bolesnika s dokazanim alergijskim bolestima dišnog sustava. U Hrvatskoj se primjenjuje niz godina, ali nažalost, sublingvalna imunoterapija nije na osnovnoj listi lijekova HZZO-a i pacijent sam snosi troškove, započinje dr. Vučemilović Šimunović.
Riječ je o standardiziranom pripravku alergena koji se daje pacijentu s ciljem postizanja tolerancije na taj alergen. Pokreće se, naime, imunološka reakcija te dolazi do smanjenja stvaranja alergen-specifičnih protutijela i sinteza blokirajućih protutijela. Tijekom terapije dolazi i do smanjenja alergen-specifične upale, smanjuje se aktivacija i naseljavanje drugih upalnih stanica. Takva terapija dovodi do dugotrajnog mijenjanja imunosnog odgovora, a to se očituje i godinama nakon što je terapija završena.
Bolja kvaliteta života
Lijek se primjenjuje prije same sezone alergija, primjerice prije polinacije breze, lijeske ili ambrozije, a cijena je oko 500 eura za cijelu sezonu koja traje do šest mjeseci. Preporuka je da se i dalje uzimaju uobičajeni lijekovi za suzbijanje alergijskih reakcija, no njihova se količina smanjuje već nakon prvog ciklusa imunoterapije. Doza održavanja, odnosno liječenje traje tri do pet godina i provodi se, ovisno o alergenima, kontinuirano cijele godine ili diskontinuirano samo u određenim mjesecima, prije sezone, kod bolesnika s peludnim alergijama.
Kada se zbog suhe kože morate javiti liječniku? Prepoznajte simptome
Teško je reći da će alergija nestati u potpunosti, no riješimo je se u toj mjeri da nam kvaliteta života bude dobra, a simptomatski nam lijekovi jako malo trebaju ili nam uopće nisu potrebni. Pristupiti takvoj terapiji mogu već djeca starija od pet godina, a prednost je ako se krene na vrijeme, odnosno dok su simptomi izraženi samo na gornjem dišnom putu, i takvom se hiposenzibilizacijom čak može spriječiti razvoj astme kod djece, ističe naša sugovornica.
Nakon što se pacijenta alergološki obradi, dokaže se postojanje alergije, postavlja se indikacija na specifičnu imunoterapiju. Ako pacijent nema kontraindikacija, može se započeti s liječenjem. Procedura je takva da pacijent sam kupuje lijek. Ranije ga se nabavljalo u Sloveniji, no danas ga ima i u našim ljekarnama ili se može nabaviti posredstvom poliklinika.
Primjena počinje pod liječničkim nadzorom, pacijent mora biti zdrav, bez akutne bolesti, uz postignutu dobru kontrolu astme, odnosno urednu plućnu funkciju, pojašnjava dr. Vučemilović Šimunović.
Ističe kako je riječ o dugoročnijem rješenju kojim se utječe na tijek alergije i poboljšava kvaliteta života pacijenta.
Kod pacijenata koji su prošli liječenje postupkom specifične imunoterapije prezentacija bolesti je slabija, manje posežu za simptomatskim lijekovima, manje izostaju s posla ili škole. Pokazalo se da se hiposenzibilizacijom može prevenirati razvoj novih alergija, što je također velika prednost, kaže ova pedijatrica.
Manje je reakcija
Kada govorimo o nuspojavama ovakve terapije, u ranijim primjenama lijeka pod kožu sistemske su reakcije bile daleko izraženije, u smislu angioedema i urtikarije, bronhospazma, pa i anafilaktičkog šoka.
Što se tiče sublingvalne primjene terapije, nuspojave su slabije i rijetke, a manifestiraju se, primjerice, u pečenju i svrbeži ispod jezika ili oticanju usne, navodi pedijatrica.
Broj oboljelih je veći nego što se misli
Iz iskustva u njezinoj poliklinici, dr. Vučemilović Šimunović kaže kako sve više alergijskih bolesnika odlučuje potražiti pomoć kroz specifičnu imunoterapiju. Zapreka široj rasprostranjenosti vjerojatno leži u činjenici da troškove ne pokriva HZZO. U Francuskoj takvu terapiju obuhvaća zdravstveno osiguranje jer se dugoročno isplati s obzirom na to da se smanji potrošnja lijekova za ublažavanje simptoma alergije. Peludnu alergiju u Hrvatskoj ima oko 10 posto stanovništva, a ukupna statistika alergijskih bolesnika u Hrvatskoj realno je veća od one kojom se barata u javnosti, ističu stručnjaci. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, procjena je da u Hrvatskoj 7 do 10 posto stanovništva boluje od peludne alergije, a 3 do 5 posto pati od astme.
