Tumor je naziv za abnormalnu nakupinu tkiva. Ona može biti maligna, zloćudna ili kancerogena, odnosno benigna, dobroćudna ili nekancerogena. Samo maligni tumori napadaju okolna tkiva i metastaziraju.
Maligna
oboljenja šire se velikom brzinom iz dana u dan. Stanice raka napadaju
organizam tako što ulaze u krvne stanice i kruže cijelim krvotokom. Kada je
organizam oslabljen, stanice raka probijaju krvne kanale i napadaju meka
tkiva koja su čovjekov glavni obrambeni mehanizam.
Za većinu ljudi riječ “tumor” ima
negativne, pa i zastrašujuće konotacije. Dobra je vijest da kroz rano
otkrivanje i pravovremeno liječenje rak ne mora značiti i terminalno oboljenje.
Štoviše, i sami možete poduzeti niz koraka kao
biste spriječili kancerogena oboljenja.
Što je rak?
Rak nije samo jedna vrsta bolesti. Još je Hipokrat dao naziv ovoj skupini oboljenja
400 godina prije Krista. Kancerogene bolesti imaju jednu zajedničku
karakteristiku – nekontrolirani rast stanica tumora.
Znači li rak smrt?
Naravno da ne! Većina pacijenata oboljelih od neke vrste raka uspješno se
liječi, posebno ako se rak otkrije u ranom stadiju. Suvremeni načini liječenja pridonijeli su
činjenici da su danas šanse za izliječenje raka veće nego prije 30 godina.
Radi li se o nasljednoj bolesti?
Neke vrste raka, poput raka dojke, mogu biti nasljedne. Važno je da redovito
idete na preglede, posebice ako je članu vaše obitelji dijagnosticiran rak.
Zašto stanice rastu?
Stanice se neprestano dijele i množe. Te stanice sadrže naše gene. Otprilike
jedna od milijun stanica ne razvija se
normalno, no to najčešće nije problem, jer je organizam programiran da rješava
ovakve probleme. No, kada tijelo ne uspijeva popraviti grešku, dolazi do
razvoja tumora. U nekim slučajevima, simptomi kancerogenog oboljenja javljaju
se tek nakon 10 ili čak 30 godina.
Koji su rani simptomi raka?
Na ovo pitanje teško je odgovoriti jer postoje razne vrste raka. Također, neki
od njih gotovo da i nemaju znakove po kojima ih možemo prepoznati. Što se tiče vanjskih znakova, rast tumora
može se relativno brzo vidjeti, i potrebno je odmah otići na pregled.
Unutrašnji tumori dolaze s nizom simptoma, a neki od njih su umor, iscrpljenost
i lokalizirana bol. Neobjašnjiva promjena tjelesnih funkcija također može biti
zvono za uzbunu. Iako se možda radi o lažnom znaku, radije odite na pregled,
kako biste bili mirni.
Koje vrste raka postoje?
Generalno govoreći, razlikujemo pet vrsta raka i to prema vrsti stanica u kojoj se razvija:
- Karcinom se
stvara na tkivu koje pokriva površinu ili na liniji unutarnjih tjelesnih
organa. - Sarkom se razvija u vezivnom tkivu i utječe na
kosti i meko tkivo. - Leukemija je rak koštane srži (stvaranje promijenjenih bijelih krvnih zrnaca koja ne mogu propisno sazrijeti).
- Limfom zahvaća
limfatički sustav koji, kada normalno radi, odstranjuje nečistoće iz
tijela. - Mijelom je
tumor koji se javlja u stanicama plazme u koštanoj srži.
Kolike su šanse za ozdravljenje?
Ovisno o vrsti raka i stadiju bolesti, šanse za izliječenje općenito su
prilično visoke – mogu biti i oko 90 posto. Većina pacijenata danas može
pobijediti rak, dok je, primjerice, prije 50 godina, liječenje raka bilo
prilično ograničeno.
Koji su načini liječenja?
Rak se najčešće liječi kemoterapijom, radijacijom ili kirurškim putem:
- Kemoterapija je kemijsko liječenje lijekovima i
hormonima koji se nalaze u tjelesnom sustavu. Zdrave stanice u
procesu kemoterapije mogu biti oštećene, pa se pacijent neko vrijeme
osjeća prilično loše. Ovakav način liječenja, može, i s vremenom vodi
povlačenju raka. - Radijacija. Vanjska rendgenska zračenja visoke
razine usmjerena su direktno prema tumoru. Cilj je oštetiti ili uništiti
stanice tumora. - Operacija. Ovaj je način i dalje najčešći odgovor na
kancerogeno oboljenje, posebice ako se radi o vrsti raka koja je
ograničena na manji dio tijela.
Kako spriječiti nastanak raka?
Svaka osoba može poduzeti niz koraka. Svi oni uključuju zdravi način života.
Prestanite pušiti, izađite na sunce, uključite u prehranu ribu, voće i povrće,
ograničite unos životinjske masnoće, krećite se i obavljajte redovne liječničke
preglede.
D. Šorgić
