Neurolog Mario Botica: Za dobar rad mozga najbitnija je interakcija s drugim ljudima - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Neurolog Mario Botica: Za dobar rad mozga najbitnija je interakcija s drugim ljudima

Posljedice neuroloških bolesti odražavaju se na pojedinca, ali i na društvo – kaže Mario Botica, dr. med., specijalist neurolog iz Specijalne bolnice Sv. Katarina. Foto: Sv. Katarina

Budući da su neuroni u mozgu stanice koje se ne dijele, potrebno ih je očuvati od oštećenja slobodnim radikalima, pa tako hrana bogata antioksidansima, odnosno svježe bobičasto voće, povrće i orašasti plodovi, mogu pridonijeti očuvanju zdravlja mozga.

Danas se obilježava Svjetski dan mozga. Globalna je to inicijativa posvećena podizanju svijesti o važnosti zdravlja mozga i prevenciji neuroloških bolesti. Ovogodišnja tema, koju je proglasila Svjetska federacija za neurologiju je „Zdravlje mozga za sve uzraste“. A koje su najčešće neurološke bolesti, kako ih prepoznati i prevenirati te čime sve možemo potaknuti bolji rad mozga, samo su neka od pitanja na koja odgovara Mario Botica, dr. med., specijalist neurolog iz Specijalne bolnice Sv. Katarina.

  1. Koje su najčešće neurološke bolesti i najčešći simptomi? Kakve mogu biti posljedice?

Među najčešćim simptomima zbog kojih se posjećuje specijalist neurologije su glavobolje, vrtoglavice, različiti poremećaji osjeta ili doživljavanja osjeta, smetnje pamćenja i koncentracije te gubitci ili promijenjena stanja svijesti. Tu su i različiti bolovi u različitim dijelovima tijela koji mogu biti i neurološkog podrijetla. Od neuroloških bolesti prema novijim epidemiološkim studijama najveću prevalenciju, dakle broj oboljelih kod određene populacije u određenom vremenskom periodu su migrene, zatim cerebrovaskularne bolesti koje se prezentiraju sindromom moždanog udara, a potom i demencije, epilepsije, posljedice traumatske ozljede mozga i kralježnice, Parkinsonova bolest, moždani tumori… Posljedice neuroloških bolesti odražavaju se na pojedinca, ali i na društvo. Bilo da su fizičke koje dovode do teškoća s kretanjem, hranjenjem, zavisnosti pacijenta te u konačnici i povećanje mortaliteta. Može doći i do psihičkih posljedica, u vidu razvoja raznih psihijatrijskih, ali i socijalnih poremećaja u smislu ograničavanja pojedinca u radnom odnosu te funkcioniranju u obitelji. Također neurološke bolesti imaju negativne posljedice i na društvo u smislu povećanja financijskih troškova za liječenje i dijagnostiku, ali i povećanog broja dana bolovanja, izostanak s posla…

Posljedice neuroloških bolesti odražavaju se na pojedinca, ali i na društvo – kaže Mario Botica, dr. med., specijalist neurolog iz Specijalne bolnice Sv. Katarina. Foto: Sv. Katarina
  1. Pri pojavi kojih simptoma se pacijent mora hitno javiti liječniku? 

U neurologiji se savjetuje pacijentima da u nekim slučajevima reagiraju hitno, primjerice kod simptoma moždanog udara jer je u takvim slučajevima vrijeme = zdrav mozak. Odnosno, što raniji dolazak u hitnu neurološku ambulantu ili najbližu hitnu ambulantu može spasiti vaš mozak, konkretnije što manje vremena prođe od pojave simptoma, veća je vjerojatnost manjih posljedica i lakšeg oporavka. Simptomi na koje treba reagirati su naglo nastala glavobolja, naglo nastale smetnje govora, dvoslike, naglo nastala vrtoglavica, slabosti ruku, nogu ili gubitak svijesti.

  1. Koja hrana, odnosno vitamini / preparati potiču rad mozga? 

Kaže se da je rad mozga je dovoljno dobar ako ostali organi u tijelu adekvatno funkcioniraju, osim u nekim iznimkama. Budući da su neuroni u mozgu stanice koje se ne dijele, potrebno ih je očuvati od oštećenja slobodnim radikalima, pa tako hrana bogata antioksidansima, odnosno svježe bobičasto voće, povrće i orašasti plodovi, mogu pridonijeti očuvanju zdravlja mozga. No ipak, mozak ima specifično više potrebe za glukozom, određenim vitaminima, osobito onima B skupine i drugim tvarima, primjerice antioksidansima, mineralima, nezasićenim masnim kiselinama. Osobito je dobra i često hvaljena mediteranska prehrana. Iako u nekim stanjima kao što je pojačan stres, migrenozne glavobolje ili nesanica, određena hrana može donijeti dobrobit za zdravlje mozga, kod nekih neuroloških stanja određenu hranu treba izbjegavati.

Simptomi na koje treba reagirati su naglo nastala glavobolja, naglo nastale smetnje govora, dvoslike, naglo nastala vrtoglavica, slabosti ruku, nogu ili gubitak svijesti.

  1. Kako se mogu dijagnosticirati neurološke bolesti? 

Postoji nekoliko metoda dijagnoza neuroloških bolesti, a svakako najveća važnost se može pripisati anamnestičkim podacima i neurološkom pregledu, koji nam služe kao i početna smjernica kojom ćemo usmjeriti ostalu neurološku obradu. Metode koje koristimo su neuroradiološke metode (MR, CT mozga, ultrazvuk vratnih krvnih žila), metode nuklearne medicine (DAT scan, PET / SPECT), neurofiziološka dijagnostika (EEG, EMNG, SSEP, VEP, BAER). U sklopu dijagnoze od presudne važnosti nam je i laboratorijska dijagnostika samog likvora kojeg dobijemo invazivnim postupkom lumbalne punkcije.

Istaknuo bih i serološku dijagnostiku koja je u nekim situacijama nezamjenjiva. Kod dijagnosticiranja neuroloških bolesti od velike je važnosti i timski rad koji tvore kolege specijalisti iz drugih grana, osobito radiolozi, neurokirurzi, kardiolozi, fizijatri, psiholozi te vaskularni kirurzi bez kojih nerijetko ne bi bilo adekvatne neurološke dijagnostike ili liječenja.

  1. Na koje se sve načine mogu prevenirati neurološke bolesti? 

Za dobar rad mozga najbitnija je interakcija s drugim ljudima, smanjenje stresa nekom od metoda, primjerice meditacijom ili jogom, zatim boravak u prirodi, rješavanje zagonetki, učenje novih znanja i vještina, adekvatna fizička aktivnost… Sve to pridonosi održavanju dobrog funkcioniranja, ali i utječe na smanjenje rizika brojnih bolesti, prvenstveno cerebrovaskularne i neurodegenerativne bolesti.

(Ida Balog)

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo