Nova studija koja uspoređuje mozgove djece prije i nakon COVID-19 otkrila je da su mozgovi adolescentnih djevojčica starili brže od očekivanog tijekom društvene izolacije i karantena koje je donijela pandemija.
Istraživači Sveučilišta u Washingtonu koji stoje iza studije – objavljene u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences – koristili su magnetsku rezonancu (MRI) za proučavanje strukture mozga 160 ispitanika u rasponu od 9 do 17 godina.
Početni cilj studije, kada su 2018. godine obavljene prve pretrage, bio je ispitati promjene mozga tijekom tipične adolescencije, a druga pretraga zakazana je za 2020. No, blokada pandemije COVID-19 to je onemogućila, pa su istraživači bili prisiljeni čekati drugu godinu. Kad su 2021. konačno dobili drugu rundu rezultata MRI-a, tim je primijetio “zapanjujuću razliku”, rekla je Patricia K. Kuhl, koautorica studije i direktorica Instituta za učenje i znanosti o mozgu na Sveučilištu Washington za The New York Times.
Kako ljudski mozak sazrijeva, cerebralni korteks, ili vanjski sloj tkiva u mozgu, prirodno se počinje stanjivati, čak i među tinejdžerima.
Međutim, takvo se stanjivanje može dogoditi brže pod “kroničnim stresom i nedaćama”, a povezano je s većim rizikom od poremećaja koji uključuju anksioznost i depresiju, osobito među ženama, rekli su istraživači.
Porast poremećaja prehrane
Znamo da kod odraslih žena s anoreksijom nervozom kortikalna atrofija ili stanjivanje mozga korelira s gladovanjem. Vidjeli smo takav porast poremećaja prehrane tijekom pandemije i nakon nje, rekla je za Nexstar dr. Ellen S. Rome, voditeljica Centra za adolescentnu medicinu klinike Cleveland.
Rezultati skeniranja iz 2021., koji su uslijedili nakon povijesnog, produljenog razdoblja društvene izolacije, sugerirali su da “djevojčica koja je došla s 11 godina, a zatim se vratila u laboratorij s 14 godina, sada ima mozak koji izgleda kao mozak 18-godišnjakinje, rekla je Kuhl.
Prosječna duljina starenja kod žena u tom periodu bila je 4,2 godine, a kod muškaraca 1,4 godine.
Prethodne studije su već dokumentirale ubrzano starenje mozga kod tinejdžera koji su iskusili karantene zbog pandemije, ali one nisu ispitivale razlike po spolu.
Prema istraživačkom timu UW-a brzo stanjivanje uočeno je u cijelom mozgu žena, ali samo u vizualnom korteksu muškaraca, što sugerira da bi se djevojčice u razvoju mogle više oslanjati na osobne odnose, sposobnost okupljanja i priliku za razgovor i dijeljenje osjećaja, prema Kuhl.
Tinejdžeri stvarno hodaju po žici, pokušavajući srediti svoje živote. Oni su pod ogromnim pritiskom. Zatim izbija globalna pandemija i njihovi normalni kanali oslobađanja od stresa nestaju. Tih mjesta više nema, ali društvene kritike i pritisci ostaju zbog društvenih medija. Čini se da je pandemija doista jako utjecala na djevojčice. Svi su tinejdžeri bili izolirani, ali su djevojke više patile. To je mnogo dramatičnije utjecalo na njihov mozak, objasnila je Kuhl.
Kuhl također kaže da je malo vjerojatno da će doći do zadebljanja kore, međutim, proces stanjivanja može se s vremenom usporiti.
Pregoreksija, manoreksija, ortoreksija… Poznajete li sve poremećaje u prehrani?
Moguće je da će doći do oporavka. S druge strane, također je moguće i da će sazrijevanje mozga ostati ubrzano u ovih tinejdžera.
Ograničenja studije
Međutim, studija nije bez ograničenja. U e-poruci CNN-u, dr. Max Wiznitzer, profesor pedijatrije i neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Case Western Reserve istaknuo je da studija nije pružila podatke o drugim aspektima života ispitanika, kao što su sigurnost hrane, ekonomski resursi, navike spavanja ili prehrana, između ostalih čimbenika. Također nije jasno koja su se djeca tijekom tih godina zarazila koronavirusom i kako je to moglo utjecati na mozak.
Dr. Bradley Peterson, pedijatrijski psihijatar i istraživač mozga u Dječjoj bolnici u Los Angelesu rekao je da “nema potpornih dokaza” da je starenje mozga uzrokovano isključivo društvenom izolacijom, a ne upotrebom društvenih medija, povećanjem vremena provedenog ispred ekrana, nedostatkom tjelesne vježbe ili ukupnim porastom stresa povezanog s COVID-om tijekom pandemije.
Kuhl je priznao da su buduće studije potrebne kako bi se shvatio puni opseg utjecaja pandemije na mozak tinejdžera.
H. A.
