Drugi najčešći uzrok demencije nakon Alzheimera, multiinfarktna demencija nastaje kao posljedica niza malih, često neprimjetnih moždanih udara. Razumijevanje njezinih specifičnih simptoma ključno je za reakciju.
Multiinfarktna demencija (MID) je tip vaskularne demencije čiji naziv doslovno znači “više srčanih udara” u kontekstu mozga. Uzrokovana je oštećenjem moždanog tkiva zbog višestrukih malih moždanih udara. Ovi “tihi” udari, pojedinačno često toliko blagi da prolaze nezapaženo, prekidaju dotok krvi u dijelove mozga, uzrokujući odumiranje stanica zbog manjka kisika. Njihovo kumulativno djelovanje s vremenom dovodi do značajnog propadanja mentalnih funkcija, dovoljno ozbiljnog da ometa svakodnevni život. Bolest tipično pogađa osobe u dobi od 60 do 75 godina, a nešto je češća kod muškaraca. Za razliku od Alzheimerove bolesti, koju obilježava sporo i kontinuirano propadanje, MID napreduje na specifičan “stepenast” način. Stanje se naglo pogorša nakon svakog novog udara, nakon čega slijedi razdoblje stabilnosti. Ova skokovita progresija ključan je dijagnostički pokazatelj, iako preciznu dijagnozu može otežati činjenica da oba stanja mogu postojati istovremeno.
Različiti simptomi
Rani znakovi često su suptilni i ne moraju nužno uključivati klasičnu zaboravljivost. U početku se javljaju problemi s izvršnim funkcijama, poput poteškoća s planiranjem, organizacijom i rješavanjem složenijih zadataka kao što je upravljanje financijama. Ovisno o tome koji je dio mozga pogođen, simptomi se razlikuju. Oštećenja u frontalnom režnju mogu uzrokovati apatiju i promjene u osobnosti, dok oštećenja drugih područja mogu dovesti do problema s govorom ili vidom. Osoba može postati zbunjena, imati problema s koncentracijom ili osjetiti primjetnu usporenost u razmišljanju. Dezorijentiranost na poznatim mjestima, gubitak kratkoročnog pamćenja te neurološki simptomi poput problema s hodom i ravnotežom također su česti. Emocionalne promjene su izražene i uključuju depresiju, razdražljivost te neprimjerene promjene raspoloženja, poput iznenadnog smijeha ili plača.
Apsolutno najznačajniji faktor rizika je visoki krvni tlak (hipertenzija), koji slabi i oštećuje stijenke krvnih žila. Stanje je rijetko kod osoba koje nemaju povišen tlak. Ostali važni rizici uključuju dijabetes, povišene razine kolesterola, pušenje i postojeća srčana oboljenja
Osnovni uzrok bolesti je oštećenje krvnih žila koje opskrbljuju mozak. Apsolutno najznačajniji faktor rizika je visoki krvni tlak (hipertenzija), koji slabi i oštećuje stijenke krvnih žila. Stanje je rijetko kod osoba koje nemaju povišen tlak. Ostali važni rizici uključuju dijabetes, povišene razine kolesterola, pušenje i postojeća srčana oboljenja poput ateroskleroze. Budući da ne postoji jedinstveni test, dijagnoza je složen proces. Liječnici se oslanjaju na anamnezu, neurološki pregled te ključne slikovne metode poput magnetske rezonancije (MR) ili kompjutorizirane tomografije (CT). One mogu jasno prikazati oštećenja mozga uzrokovana prethodnim udarima. Uz to se provode i neuropsihološka testiranja kako bi se procijenio stupanj kognitivnog oštećenja i isključili drugi mogući uzroci demencije.
Ključne su promjene životnog stila
Kako je oštećenje mozga trajno, ne postoji lijek za multiinfarktnu demenciju. Liječenje je usmjereno na sprječavanje budućih moždanih udara kako bi se usporilo napredovanje bolesti. To se postiže agresivnom kontrolom temeljnih uzroka: liječnici propisuju lijekove za visoki krvni tlak, kolesterol, regulaciju šećera u krvi i razrjeđivanje krvi. Ključne su i promjene životnog stila, poput zdrave prehrane s niskim udjelom soli i masti, redovite tjelesne aktivnosti i prestanka pušenja. Terapije poput fizikalne i kognitivne mogu pomoći pacijentima u prilagodbi. Prognoza je nepredvidiva, a prosječno preživljenje nakon dijagnoze je oko pet godina, kraće nego kod Alzheimera, jer pacijenti imaju veći rizik od smrti uzrokovane novim, velikim moždanim udarom ili srčanim udarom, a ne samom demencijom. ( Ordinacija.hr )
