Kelj je odličan izvor vitamina C, kao i dijetalnih vlakana, ali i vitamina A, K i B6, magnezija, kalija i mangana, te dobar izvor tiamina, kalcija, fosfora i bakra.
Jeste li znali da kelj spada među najzdravije namirnice na svijetu? Kao i kupus, brokula i cvjetača pripada obitelji kupusnjača. Postoji mnogo vrsta kelja poput lisnatog, kovrčavog, kelja pupčara te raštike, no na našim je prostorima najpopularniji glavati kelj ili tzv. savojsko zelje. U kojoj god vrsti da guštate ne možete pogriješiti jer svaka od njih je prava riznica nutrijenata i izvor zdravlja.
Naime, oko 70 grama sirovog kelja sadrži sadrži 19 kalorija, 4 grama ugljikohidrata te 1 gram proteina. Sadrži jako malo masti, od kojih većinu čini alfa-linolenska kiselina (omega-3 masna kiselina). Odličan je izvor vitamina C, kao i dijetalnih vlakana, ali i vitamina A, K i B6, magnezija, kalija i mangana, te dobar izvor tiamina, kalcija, fosfora i bakra.
Štiti zdravlje srca i krvnih žila
Konzumiranje kelja uveliko povećava dnevni unos minerala, vitamina i drugih esencijalnih hranjivih tvari čime pa on tako jača imunitet, ali i kosti, štiti od raka, štiti vid, proljepšava kožu, kosu i nokte, smanjuje upale u organizmu, štiti zdravlje srca i žila, poboljšava probavu te smanjuje rizik od dijabetesa.
Kelj, kao i ostale biljke iz roda krstašica, ima značajnu ulogu u prevenciji raka. Sadrži biljne spojeve koji preveniraju oksidativni stres, potiču detoksikaciju enzima, stimuliraju imunitet, smanjuju rizik od raka, smanjuju maligne transformacije i karcinogene mutacije, te samo širenje raka.
Oko 70 grama sirovog kelja sadrži sadrži 19 kalorija, 4 grama ugljikohidrata te 1 gram proteina. Sadrži jako malo masti, od kojih većinu čini alfa-linolenska kiselina (omega-3 masna kiselina).
Ovo je povrće bogato i karotenoidima zeaksantinom i luteinom te vitaminom A. Oni su od posebne važnosti za zdravlje makule i retine, područja gdje svjetlost ulazi u oko. Štite oko i od ultraljubičastog zračenja te slobodnih radikala, dok karotenoidi i vitamin A, prema brojnim studijama, smanjuju rizik od razvoja katarakta i do 50%. Zbog toga se konzumacija kelja osobito preporučuje starijim osobama.
Iako se vitamin C najčešće povezuje s citrusima, brojne vrste voća i povrća sadrže ga u znatno većim količinama, a među njima je dakako i kelj. Taj vitamin sadrži snažni antioksidans koji neutralizira slobodne radikale, uzročnike oštećenja stanica u tijelu i mnogih bolesti. Osim što snažno podiže imunitet, vitamin C bitan je za lijepu i zdravu kožu, kosti i zdrave zube, no potiče i stvaranje kolagena.
Za one koji pate od manjka kalcija
Brojni znanstvenici ističu i kako prehrana bogata vitaminom C izvrsno djeluje na krvožilni sustav i smanjuje rizik od infarkta, no kelj obiluje i vitaminom K koji također štiti srce. Smatra se, naime, da smanjuje rizik od ateroskleroze, ključnog faktora za rizik od srčanih bolesti.
Nedovoljan unos vitamina K povezan je i s većim rizikom od frakture kostiju. Adekvatan unos ovog vitamina pak čuva zdravlje kostiju poboljšavajući apsorpciju kalcija te reducirajući urinarno izlučivanje kalcija. Kelj, posebice u sirovom obliku, preporučuje se osobama koje pate od manjka kalcija u organizmu i imaju povećani rizik od fraktura.
(Ordinacija.hr)
