Kvašiorkor, težak oblik pothranjenosti uzrokovan manjkom proteina, pogađa najranjivije. Unatoč paradoksalnom izgledu sitosti zbog oteklina, ova bolest može dovesti do teških komplikacija i smrti, osobito kod djece u siromašnim regijama.
Naziv “kvašiorkor” potječe iz Gane i znači “bolest odbačenog djeteta”, što opisuje situaciju kada starije dijete, nakon rođenja mlađeg, prestaje s dojenjem i prelazi na prehranu temeljenu na ugljikohidratima poput riže ili kukuruza. Iako unosi kalorije, kritičan nedostatak proteina pokreće katastrofalne promjene u organizmu. Bolest najčešće pogađa djecu do četvrte godine u regijama pogođenim glađu, poput subsaharske Afrike, Srednje Amerike i jugoistočne Azije.
Najzavaravajući simptom je edem
Najprepoznatljiviji i najzavaravajući simptom kvašiorkora je edem – nakupljanje tekućine koje uzrokuje oticanje nogu, stopala i lica. Trbuh postaje izrazito napuhan, stvarajući lažnu sliku sitosti, dok se ispod natečene vanjštine krije dramatičan gubitak mišića. Kliničku sliku upotpunjuju i druge promjene: koža postaje suha i ljuskava, s mrljama bez pigmenta, a kosa tanka, lomljiva i crvenkaste boje. Dijete postaje apatično, razdražljivo i gubi apetit, što stvara krug pothranjenosti.
Okidači su često nedavne infekcije, posebice ospice, koje iscrpljuju organizam, te veliki životni stresovi poput siromaštva.
Iako je teški deficit proteina glavni uzrok, točan mehanizam bolesti nije posve razjašnjen. Proteini su ključni za održavanje ravnoteže tekućine, pa njihov manjak uzrokuje “curenje” tekućine iz krvnih žila u tkiva, što stvara edem. No, bolest je zabilježena i kod dojene djece, što sugerira da ulogu mogu imati i drugi faktori, poput manjka antioksidansa. Okidači su često nedavne infekcije, posebice ospice, koje iscrpljuju organizam, te veliki životni stresovi poput siromaštva.
Za potvrdu su nužne laboratorijske pretrage krvi. Ključan nalaz je izrazito niska razina proteina, pogotovo albumina. Analiziraju se i razine elektrolita i šećera u krvi, a kompletna krvna slika često ukazuje na anemiju
Dijagnoza počinje fizičkim pregledom, gdje liječnik traži udubljujući edem te karakteristične promjene na koži i kosi. Mjeri se opseg nadlaktice te odnos težine i visine. Za potvrdu su nužne laboratorijske pretrage krvi. Ključan nalaz je izrazito niska razina proteina, pogotovo albumina. Analiziraju se i razine elektrolita i šećera u krvi, a kompletna krvna slika često ukazuje na anemiju, potvrđujući teško stanje organizma i razinu malnutricije.
Postupan i oprezan put do oporavka
Liječenje kvašiorkora je složen i delikatan proces. Naglo hranjenje može izazvati sindrom ponovnog hranjenja, po život opasan poremećaj elektrolita. Zbog toga se terapija provodi u fazama. Prva faza, stabilizacija, fokusirana je na rehidraciju, ispravljanje neravnoteže elektrolita i liječenje infekcija. Prehrana se započinje malim, čestim obrocima ugljikohidrata i masti, uz minimalan unos proteina. Tek nakon stabilizacije slijedi faza rehabilitacije s postupnim povećanjem unosa kalorija i proteina, najčešće putem terapijskih mlijeka.
Ako terapija započne rano, većina djece se može oporaviti, no bolest ostavlja duboke ožiljke. Preživjeli često ne dosegnu puni potencijal rasta i mogu imati trajne fizičke i mentalne posljedice, pogotovo ako se bolest dogodila tijekom ključnog razvoja mozga.
Izgledi za oporavak ovise o pravovremenom liječenju. Ako terapija započne rano, većina djece se može oporaviti, no bolest ostavlja duboke ožiljke. Preživjeli često ne dosegnu puni potencijal rasta i mogu imati trajne fizičke i mentalne posljedice, pogotovo ako se bolest dogodila tijekom ključnog razvoja mozga. Neliječeni kvašiorkor neizbježno vodi u zatajenje organa, šok i smrt. Zbog oslabljenog imuniteta, i blage infekcije mogu postati fatalne, potvrđujući status ove bolesti kao tihog ubojice najranjivijih. ( Ordinacija.hr )
