Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije sistematski pregled trebali bi obaviti najmanje jednom u dvije godine. Učestalost pregleda ovisi o dobi, zdravstvenom stanju, obiteljskoj anamnezi i drugim čimbenicima.
Sistematski pregled je bitan dio svakog liječničkog pregleda, no nema apsolutnih pravila. Dobar liječnik može biti temeljit ili kratak, ali će posvetiti vrijeme slušanju vaših briga i pružanju savjeta za vaše specifične tegobe i čimbenike rizika.
Ako imate medicinski problem koji se ne čini dovoljno hitnim da biste zakazali pregled, vaš godišnji sistematski pregled može biti dobro vrijeme da ga spomenete. Ako rano otkrijete neko potencijalno stanje i započnete liječenje, vjerojatno ćete imati bolji ishod.
Ovim pregledima možete značajno smanjiti rizik od ozbiljnih medicinskih stanja
Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sistematski pregled trebao bi se obavljati redovito – jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Potreba za učestalosti pregleda ovisi o dobi, zdravstvenom stanju, obiteljskoj anamnezi i drugim čimbenicima.
Što uključuje sistematski?
Godišnji pregled uključuje razgovor s liječnikom o vašem zdravlju, navikama, problemima kao i određene fizičke preglede.
Obično redovni godišnji pregled uključuje laboratorijske pretrage krvi i urina, ultrazvuk abdomena, EKG i spirometriju. Za žene se preporučuje ultrazvuk dojki i ginekološki pregled s PAPA testom, dok se za muškarce može preporučiti ultrazvuk prostate i testovi na tumorske markere.
Liječnik će obaviti i opći pregled i provjeriti vitalne znakove koji uključuju sljedeće:
Krvni tlak: 120/80 smatra se normalnim krvnim tlakom. Liječnici definiraju visoki krvni tlak (hipertenziju) kao 130 na 80 ili više.
Otkucaji srca: Vrijednosti između 60 i 100 smatraju se normalnima. Međutim, mnogi zdravi ljudi imaju otkucaje srca sporije od 60.
Tempo disanja: Za zdravu odraslu osobu, 12-16 udisaja u minuti je normalna frekvencija. Disanje više od 20 puta u minuti može ukazivati na probleme sa srcem ili plućima.
Također će vam pregledati srce, pluća te glavu i vrat. Slušajući vaše srce stetoskopom, liječnik može otkriti nepravilan rad srca, šum na srcu ili druge znakove srčane bolesti.
Također će slušanjem pluća moći otkriti pucketanje, piskanje ili otežano disanje. Ovi i drugi zvukovi znakovi su prisutnosti srčane ili plućne bolesti.
Grlo, krajnici, zubi i desni također pružaju informacije o vašem općem zdravlju. Mogu se pregledati i uši, nos, sinusi, oči, limfni čvorovi, štitnjača i karotidne arterije.
Pregledom abdomena liječnik može provjeriti veličinu jetre i prisutnost tekućine u abdomenu, kao i palpacijom utvrditi osjetljivost.
Neurološki pregled služi za procjenu živaca, mišićne snage, refleksa i ravnoteže, dok se pregledom ekstremiteta utvrđuju fizičke i senzorne promjene. Može provjeriti puls na vašim rukama i nogama te pregledati zglobove radi abnormalnosti.
Dodatni pregledi za žene i muškarce
Osim svega navedenog pregled za muškarce uključuje i sljedeće:
Pregled testisa: Liječnik može provjeriti testise na kvržice, osjetljivost ili promjene u veličini. Većina ljudi s rakom testisa primijeti izraslinu prije posjeta liječniku.
Pregled hernije: Poznati pregled “okreni glavu i kašlji” provjerava slabost trbušne stijenke između crijeva i skrotuma.
Pregled penisa: Liječnik može primijetiti znakove spolno prenosivih infekcija (SPI) poput bradavica ili čireva na penisu.
Pregled prostate: Umetanje prsta u rektum omogućuje liječniku da osjeti veličinu prostate i sva sumnjiva područja.
Godišnji pregled za žene može uključivati:
Pregled dojki: Pipanjem za abnormalnim kvržicama može se otkriti rak dojke ili benigna stanja dojke. Liječnik će također provjeriti limfne čvorove u području pazuha i tražiti vizualne abnormalnosti u dojkama i bradavicama.
Generalni pregled: Ginekološki pregled omogućuje pregled vulve, vagine, vrata maternice, maternice i jajnika. Često se rade rutinski pregledi na spolno prenosive infekcije. Papa test i HPV test mogu se koristiti za probir na rak vrata maternice i pomoći u procjeni rizika.
Godišnji sistematski pregled izvrsna je prilika da ponovno usmjerite svoju pozornost na prevenciju. Obavite probir za rak debelog crijeva ako ste stariji od 45 godina. Osobe s članovima uže obitelji s rakom debelog crijeva ili drugim čimbenicima rizika možda će trebati proći probir prije 45. godine.
Za žene starije od 40. godina vrijeme je za obaviti prvu mamografiju. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili drugim zdravstvenim djelatnikom o tome kada započeti i koliko često ići na mamografiju. Postoje različite smjernice za probir za rak dojke ovisno o vašem riziku od raka dojke.
N. M.
