Nikola Talan: Tri krvne pretrage koje morate napraviti kako bi prevenirali srčani udar - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Nikola Talan: Tri krvne pretrage koje morate napraviti kako bi prevenirali srčani udar

Postoje 3 krvne pretrage koje bi svatko trebao napraviti kako bi dobio detaljan uvid u svoje kardiovaskularno zdravlje te identificirao potencijalne probleme.

Zapadnjački način života karakteriziraju „nezdrave“ životne navike, među kojima su nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti najvažniji čimbenici rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti.

Od svih kroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularne bolesti su najveći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu.

Promjena stava: Sir može smanjiti kolesterol i dobar je za srce

Upravo zbog toga moramo poduzeti sve kako bi na vrijeme identificirali rizičnu populaciju i pod kontrolu stavili sve čimbenike rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti te optimizirali njeno dugoročno zdravlje.

Za većinu populacije laboratorijske pretrage krvi su “ono nešto što obavimo tijekom sistematskog pregleda i pokazuje nam ako smo bolesni ili ne”.

Međutim, krvne pretrage, uz adekvatnu interpretaciju rezultata, daju nam kritične informacije o nečijem zdravstvenom statusu. No, ono bitnije, o riziku od budućeg razvoja kroničnih bolesti. Dodatno, nama nutricionistima daju uvid u mikronutritivni status pojedinca. Jednostavno rečeno, daju nam uvid u to imate li neke nutritivne deficite ili ne.

Shutterstock

Analiza krvnih biomarkera trenutačno je najmanje korišten alat u cilju postizanja optimalnog zdravlja. Ne zato što je to loš alat, dapače, to je najtočniji i najprecizniji test kojega možemo napraviti. Problem je u tome što se koristi samo za identifikaciju bolesti, a ne i za prevenciju, tj. postizanje optimalnog zdravlja.

Dodatni problem je svakako i činjenica da se „najbolji testovi“ ne koriste kod rutinskih kontrola zbog čega većina populacije nema točan uvid u svoje zdravstveno stanje.

U tom kontekstu, postoje 3 najbitnije krvne pretrage koje bi svatko trebao napraviti kako bi dobio detaljan uvid u svoje kardiovaskularno zdravlje te identificirao potencijalne probleme.

Apolipoprotein B (ApoB)

Do sada ste sigurno barem jednom u životu „izvadili“ standardni lipidni panel koji uključuje ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride. Oni nam daju odlične informacije o riziku od kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze.

Kolesterol je presudno važan za život, za naše stanične membrane, stvaranje različitih hormona kao što je testosteron, proizvodnju žuči kako bismo adekvatno probavili masti, itd.

No, kada su razine kolesterola, a posebice LDL kolesterola previsoke, tada se on može ubaciti u stijenke naših krvnih žila te dovesti do nastanka plaka, a posljedično ateroskleroze te srčanog ili moždanog udara.

Napadaji panike mogu izgledati kao srčani udar – znate li ih prepoznati? – Ordinacija.hr (vecernji.hr)

Kako bi se maksimalno smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti, Europsko kardiološko društvo (European Society of Cardiology – ESC) već je 2019. godine izašlo s preporukom da se razine LDL kolesterola održavaju što je niže moguće.

Međutim, ista organizacija je zaključila da je ApoB točniji biomarker kardiovaskularnog rizika od uobičajenog lipidnog panela.

Shutterstock

Kolesterol u krvi putuje unutar „vozila“ koje nazivamo lipoproteini (to su zapravo HDL, LDL, IDL, VLDL, itd.). Lipoproteine dijelimo u dvije „obitelji“: Apolipoprotein A (ApoA) i Apolipoprotein B (ApoB)

Apolipoproteini su molekule koje lipoproteinima daju strukturu, stabilnost i topljivost, a odgovorni su za njihov transport i metabolizam. ApoB se primarno nalazi na površini skupine lipoproteina koje kolokvijalno nazivamo „lošim kolesterolom“ – LDL, VLDL, IDL.

ApoB je bolji prediktor aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti od tradicionalno LDL kolesterola iz 2 razloga:

  • Mjeri koncentraciju lipoproteina, tj. broj čestica lipoproteina
  • Daje procjenu koncentracije cijele „ApoB obitelji“ aterogenih lipoproteina- ne samo LDL, već i IDL te VLDL.

Mjerenje ApoB daje zbroj svih aterogenih lipoproteina, pri čemu je točniji pokazatelj trenutačnog kardiovaskularnog zdravlja, a još bitnije, optimalnije procjenjuje rizik od budućeg razvoja bolesti.

Lipoprotein (a)

Lipoprotein (a) je uz ApoB najvažniji biomarker rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Zbog činjenice da se ne provjerava na rutinskim kontrolama, većina ljudi nikad nije čula za Lp(a), a kamo li odradila navedenu analizu.

Lipoprotein (a) je posebice koristan kao dugoročni prediktor rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Ako dobijete povišene rezultate Lp (a) to za vas znači da imate 3-4x veću šansu od nastanka srčanog udara, 3x veću šansu od aortalne stenoze te 1,5x veću šansu od smrtnosti od bilo kojeg kardiovaskularnog uzroka.  

Iako se, nažalost, ne provjerava na rutinskim kontrolama, dobra vijest je da većina kliničkih smjernica preporučuje testiranje Lp (a) jednom u životu kako bi se odredio “genetski uvjetovan” rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Razine Lp (a) prvenstveno su uvjetovane našom genetikoma način života i prehrana imaju minimalan utjecaj na njih.

To u konačnici znači da ako imate povećane razine Lp (a), morate učiniti apsolutno sve što možete kako biste iskontrolirali druge čimbenike rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Homocistein

Homocistein je aminokiselina koja je prirodno prisutna u krvi, nije esencijalna te nastaje normalnim metabolizmom, točnije procesom metilacije.

Osobe koje ne unose dovoljno vitamina B skupine ili imaju određene genetske predispozicije (MTHFR mutacija) imaju povećane razine homocisteina u krvi.

Vitamini B12, B6 i folat (vitamin B9) razgrađuju homocistein i stvaraju druge molekule potrebne vašem tijelu. U tom kontekstu visoke razine homocisteina mogu direktno označavati nedostatak navedenih vitamina.

Shutterstock

Bez liječenja, povišene razine homocisteina povećavaju rizik od demencije, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Meta analiza iz 2022. godine pokazala je da se za svakih 5 µmol/L povećanja homocisteina, rizik od srčanog udara raste za približno 22%.

Navedena meta analiza je zaključila da je homocistein samostalni čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti te da nam omogućuje pravovremeno poduzimanje preventivnih mjera u cilju njihove redukcije.

Kada povežete navedene analize, uz adekvatnu interpretaciju dobivenih rezultata i praćenjem stanja tijekom vremena, imat ćete sve potrebne podatke kako biste imali optimalan uvid u vaše kardiovaskularno zdravlje te, ako ste u povećanom riziku, uveli potrebne korektivne radnje.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo